Zapisujte misli i emocije, sadašnje i prošle kojih se sjećate

Kriza je u svijetu, ali na ovim geografskim područjima smo, čini se, s krizama i poteškoćama odavno navikli živjeti. Na nesreću, mnogima u planiranju sretnije budućnosti prođe veliki dio života. Čak i kad se mučimo s kreditima, kad ostanemo bez posla i kad su problemi istinski a ne umišljeni i napuhani, nema ni razloga ni opravdanja za odricanje od sreće.

Ne postoji ni jedan valjan razlog za stalnu brigu, jer ona ničim neće pridonijeti rješavanju problema. Dapače, stalni stres najbolji je način za neučinkovitost i narušeno zdravlje, a to će samo dodatno zakomplicirati stvari. Dakle, nije riječ tek o uvjeravanju u optimizam kao apstraktnu ljepšu opciju u životu, nego je riječ o pukoj racionalnosti: birajte lakši, efikasniji, korisniji i prije svega sretniji način življenja.

Prepustite se mašti i zamislite da je vaš život lišen svega onoga što radite pod prisilom, uvjereni da nemate puno izbora. Nitko ne može očekivati da sve bude po njegovom, ali iako imate osjećaj da je vaš život otišao u krivom smjeru i da ste zaboravili na svoju dobrobit, krajnje je vrijeme za buđenje. Nagli rezovi gotovo nikome nisu mogući, a i općenito, važne poteze u životu nije dobro učiniti u afektu, bez da ste o tome promislili. Puno mudrije je polako, ali zauvijek, promijeniti neke poglede na život, kako biste naučili živjeti u skladu sa svojim potrebama i kako pri kraju života (kad god to bilo) ne biste žalili.

Prije svega, trebamo postati svjesni da nas okolina, često i u najboljoj namjeri, kljuka svojim stavovima i pravilima. Odrasti znači mudro odabrati što od tuđih mišljenja i pravila usvojiti, a čemu ćemo se oduprijeti.

Psihologinja Blanka Franjković Srnić, koja godinama živi i radi u Kanadi, kaže da je potrebno vratiti se unatrag da bismo započeli življenje u skladu sa svojim izborima. Iako to nije lako, iako je to zadatak za čitav život, to je jedini način da živimo svjesno. A najbolji početak je odlučiti (i odmah provesti u djelo) da ćemo svakoga dana barem kratko vrijeme posvetiti samo sebi.

 

Ako dosita ozbiljno mislite, bez iznimke ćete morati usporiti životni ritam i kreirati vlastiti prostor. Srećom, kad pronađete svoje trenutke mira i kad ih prihvatite poput svakodnevne higijene, okolnosti će se gotovo uvijek tako poklopiti da će nova rješenja i novi trenuci mira dolaziti sami po sebi. Kako ne biste mislili da je riječ o istočnjačkim mudrostima te da ćete u konačnici završiti meditirajući mršavi na nekom brdu, prof. Srnić predlaže par jednostavnih poteza koji će vam pomoći u ostvarenju kvalitetnijeg i sretnijeg života, ali i koji će vas ujedno uvjeriti da to nije tako komplicirano:

1. Izmjerite koliko dnevno vremena provedete uz televizor, na fejsu ili netu, gledajući loše filmove iz videoteke. Provedite svakoga dana barem pola sata u potpunoj tišini, osjećajući vlastite misli i emocije. Dokolica nije negativna, nije to osobina lijenih, nego dokoličariti znači zbližiti se sa samim sobom.

2. Odvojite vrijeme za molitvu ili meditaciju, pri čemu je potpuno nebitno jeste li vjernik ili ne. Odaberite neku od poznatih meditativnih tehnika, izmislite molitve, obratite se izmišljenom biću ili svemiru, osvijestite i u sebi izgovarajte svoje želje, pronađite mantre koje vas umiruju, rješavaju stresa... Meditirati i moliti se možete gotovo uvijek i svugdje: u tramvaju, hodajući, ležeći...

3. Zapisujte misli i emocije, sadašnje i prošle kojih se sjećate. Pišite bez cenzure i nakon nekog vremena pročitajte. To je dobar način upoznavanja samog sebe, dijagnosticiranja situacija koje izazivaju stres, tenzije ili pak zadovoljstvo.

4. Sakupljajte objekte koji vam nešto znače i na bilo koji način vas potiču (igračke, letci, isječci iz novina, predmeti iz prirode...) Nakon tjedan dana pogledajte što ste skupili, pokušajte to protumačiti i objasniti što vam objekti znače i zašto ste baš njih izdvojili.

5. Otkrijte što vas veseli i ne odustajte od toga - ne možemo ostvariti sve, ali svatko može naći barem nekoliko lijepih, malih stvari koje život znače. To ćete uvidjeti čim počnete preslagivati prioritete. Naravno da malu bebu treba nahraniti i njome se danonoćno baviti, ali čak i u takvim životnim fazama nađe se vremena i prostora za bijeg, za male trenutke sreće.

6. Kad smo već kod prioriteta, ispišite listu deset najvažnijih stvari u životu. Zapitajte se koliko pozornosti im posvećujete i što činite da ih ostvarite. Pokrenite se u tom smjeru odmah i sada, malim ali stalnim koracima do većih uspjeha.