Ako se prosječno hranite, pa čak i ako vodite računa o zdravoj prehrani, ali se niste posebno fokusirali na to pitanje, možete biti sigurni da svakodnevno u svoje tijelo unosite previše soli - pitanje je samo je li to pretjerivanje minimalno ili je situacija alarmantna.

Ako pak pripadate onima koji često naručuju iz cateringa, jedu brzu, gotovu i polugotovu hranu, ako često posežete za sendvičima s pršutom, kulenom, kobasicama i drugim suhomesnatim proizvodima ili patite od neke kronične bolesti modernog doba (posebno se to odnosi na visoki tlak), vrijeme je za ozbiljne promjene u prehrani.

Sol je po kemijskom sastavu natrijev klorid, dakle sastoji se od natrija i klora, minerala koji su u vrlo malim količinama neophodni za život jer reguliraju kiseline i vežu tekućine pa na taj način sprečavaju zgrušavanje krvi. Međutim količina soli nužna za život već se nalazi u samim namirnicama koje uobičajeno konzumiramo. Smanjite li dodavanje soli pri kuhanju, gotovo da nema šansi da pretjerate u suprotnom smjeru. Ako se baš dogodi rijetko stanje manjka soli, vrlo brzo ćete to shvatiti po grčenju mišića i općoj slabosti organizma. S druge strane, višak soli ne osjeti se odmah, nego se njegov utjecaj akumulira, pa je tim opasniji.

Višak soli utječe na povišeni krvni tlak i općenito na bolesti srca i krvnih žila, šteti bubrezima i želucu, utječe na pojavu osteoporoze, slabi funkcije mozga, a po nekim istraživanjima značajno povećava i šanse za Alzheimerovu bolest.

Sol poboljšava okus te služi kao konzervans pa problem nije samo u onoj kuhinjskoj soli koju svjesno dodajemo u hranu, nego još više u skrivenoj soli koja se nalazi u gotovoj ili polugotovoj hrani. Ne odnosi se to samo na ono što uobičajeno smatramo gotovim jelima, nego treba znati da soli ima u konzervama i staklenkama s kratko kuhanim povrćem, u pekarskim i mliječnim proizvodima, pa čak i u slatkim jelima. Mnogi ne znaju da corn flakes sadrži puno soli iako je slatkog okusa pa onda nije teško zamisliti koliko su slani suhomesnati proizvodi i slane grickalice.

Količina soli dovoljna za zadovoljenje dnevnih potreba iznosi samo 1 do 2 grama. No kad bismo unosili samo toliko, većina ljudi bi se žalila na hranu bez okusa. Stoga nutricionisti i liječnici smatraju da bi sveukupni unos soli trebalo ograničiti na 4-6 grama. Istraživanja pokazuju da prosječni Amerikanac dnevno unese čak 15 grama soli, dakle desetak puta više od minimalne i čak tri puta više od maksimalne preporučene količine. U Europi stvari stoje tek nešto malo bolje (10-14 grama), pa vjerujemo da je slična situacija i u Hrvatskoj.