Spavanje bi trebalo biti vrijeme opuštanja i odmora od cijelog dana koji je iza nas, ali neki se tek ujutro odmore od cijele noći jezivih snova i pojava.

Većina nas utone u "normalan" ciklus sna: duboku "non-REM" fazu sna, pa nakon njega u REM fazu (skraćenica za "rapid eye movement" ili "ubrzano kretanje oka"), no kada granica između tih faza postane nejasna, san vrlo lako postaje zastrašujuć, piše Live Science.

Zapravo, neki poremećaji sna pravi su scenarij za hororce.

1. Noćna mora

Većina nas probudila se usred noći nakon ružnog sna poznatog kao noćna mora. No, ukoliko taj slučaj postane učestala pojava, možda imate pravi poremećaj spavanja. Ljudi koji od njega pate često se bude obliveni hladnim znojem i s jasnim prisjećanjem strašnih snova zbog čega pate i dok su budni.

Glavni su krivci tome stres i nedostatak sna, ako i neki lijekovi. U kritičnim slučajevima potrebno je savjetovanje sa stručnom osobom i tretman sedativima kako bi se umirila tjeskoba zbog lošeg spavanja. Ipak, većini pomaže opuštajuća kupka i pravovremeni odlazak na počinak.

2. Mjesečarenje

Oko 15 posto odraslih ljudi ponekad usred sna ustane i prošeće kućom. Postotak je još veći kod djece. Ne zna što je točno tome uzrok, no često su krivci stres i nemiran san, kao i genetika: bliski rođaci mjesečara imaju deset puta veću vjerojatnost za razvitak ovog poremećaja.

Mnogi mjesečari tijekom noćnih pohoda mogu otvarati vrata i pomicati pokućstvo. Iako neće nauditi nikome oko sebe, opasni su za svoje zdravlje; časopis Molecular Psychiatry otkriva kako se 19 posto mjesečara ozlijedi tijekom mjesečarenja. Padovi su najveća opasnost, stoga maknite strujne kablove s poda i pripazite da vaš mjesečar ne dođe do stepenica.

3. Sindrom eksplodiranja glave

To, naravno, nije doslovno značenje. Naime, neke se osobe bude usred sna zbog prodornog i glasnog zvuka koji, kako kažu oni koji zbog njega pate, dolaze ili iz njihove neposredne blizine ili pak iz unutrašnjosti glave. Nema boli ni opasnosti; liječnici ne znaju koji je uzrok tome, ali su sigurni kako nije povezano s bilo kakvom ozbiljnom bolesti.

4. Hipnagogne i hipnopompne halucinacije

Naviknuti smo viđati čudne stvari u snu, no što kada ih vidimo i kad ne spavamo? Takozvane hipnagogne halucinacije pojavljuju se u prijelaznoj fazi iz stanja budnosti u stanje sna, dok do hipnopompnih dolazi kada se budimo. Neki govore da čuju glasove, osjećaju se čudno i vide ljude i nepoznate predmete u svojoj sobi, a uobičajeno je da im se priviđaju kukci i životinje kako gmižu po zidovima.

Ovakve halucinacije obično se priviđaju onima koji boluju od narkolepsije, poremećaja karakteriziranog pretjeranom pospanošću i iznenadnim napadajima sna u neprimjerenim situacijama. Patite li od sličnog poremećaja, preporučuje se posjet liječniku.

5. Noćni teror

Naziv jako dobro opisuje o čemu se tu radi. Ovo je poremećaj neugodan za osobu koja od njega pati, a to su najčešće djeca, ali za one koji se nalaze u njenoj blizini. Za razliku od noćnih mora, noćni teror pojavljuje se u prvoj fazi spavanja, za vrijeme "non-REM" faze sna. Osoba se može usred sna ustati ili sjesti uspravno, otvorenih očiju, iako zapravo ne gleda. Često vrišti i ne može je se probuditi ni umiriti. Nakon 10 do 15 minuta umire se i vrate snu, a ujutro se ne sjećaju tog događaja. Srećom, istraživanja pokazuju kako noćni terori s odrastanjem blijede.

6. Paraliza sna

Tijekom REM faze sna, neki mišići koje inače svojevoljno pokrećemo postanu nepokretni. Ta nas privremena paraliza štiti da sami sebe ne povrijedimo dok spavamo, a jednostavno je opisana: "znaš da si budan i želiš se pomaknuti, ali jednostavno ne možeš".

Najgore je to što je paraliza sna često povezana s gore navedenim halucinacijama, čak u 75 posto slučajeva. Neki istraživači i danas tvrde kako se priče o izvanzemaljskim otmicama mogu objasniti paralizom sna.

7. Poremećaj REM faze spavanja

Ako je paraliza sna primjer nepokretnosti, onda je ovaj poremećaj primjer prevelike pokretljivosti. Ponekad mozak ne signalizira jasno tijelu da miruje tijekom REM faze sna. Kada se to dogodi, ljudi mogu vrištati, razbijati, udarati te čak ustati iz kreveta i trčati naokolo. Kada se probude, obično se sjećaju sna, no ne i ovih popratnih reakcija. Ozlijede su uobičajene uslijed ovog poremećaja.

Najčešće se pojavljuje kod starijih ljudi, a može biti i simptom Parkinsonove bolesti ili neurološkog poremećaja. Liječnici često prepisuju lijekove koji reduciraju REM fazu sna i opuštaju tijelo.

8. Sindrom noćnog jedenja

Neki ljudi po noći jedu, a da se toga ujutro ne mogu sjetiti. Neki dolaze u opasnost kada odluče nešto narezati ili upaliti štednjak.

On se, poput mjesečarenja, pojavljuje tijekom non-REM faze sna. Lijekovi koji povećavaju količinu dopamina, neurotransmitera u mozgu, koji je zadužen za osjećaj ugode, mogu pomoći pri nesvjesnom jedenju po noći, kažu liječnici.

9. Seksomnija

Po prvi put opisan 1996. godine, ovaj poremećaj može varirati od uznemirujućeg (glasno seksualno stenjanje) preko opasnog (masturbacija koja može prouzrokovati ozlijede) do kriminalnog (seksualni napad ili silovanje). U najmanje pet kontroverznih slučajeva, muškarci su oslobođeni optužbe za silovanje zbog tvrdnje da su napad počini u snu.

Studije o ovom poremećaju su malobrojne, a vjeruje se da ga uzrokuju nedostatak sna, stres, alkohol, droga i fizički kontakt s partnerom u krevetu.

10. Insomnija

Insomnija je nemogućnost spavanja, a može prouzročiti nervozu i nedostatak koncentracije tijekom dana, kao i dugotrajan nedostatak sna koji je, između ostalog, povezan s pretilošću, visokim krvnim tlakom i srčanim udarima.

Dobra je vijest da se svi ovi poremećaji mogu liječiti i ne znači da ste ludi ako ste ih ponekad iskusili.