Lifestyle

Zabrinjavajući podaci

Strašno je što svakodnevni stres čini našem tijelu

Strašno je što svakodnevni stres čini našem tijelu

Liječnici i znanstvenici sve češće upozoravaju na negativan i vrlo ozbiljan utjecaj stresa na zdravlje – evo što tijelo doista proživljava prilikom izloženosti stresu

Naravno, dugoročna izloženost stresu ima teže posljedice, međutim i ona kratkoročna ne prolazi bez posljedica. Evo što stres doista čini organizmu, piše Huffington Post.

 


Kada tijelo prvi put pati zbog tjeskobe, možete osjetiti:

Probleme s grlom
Ispucao, pomalo kreštavi glas neposredna je reakcija na stresne situacije. Kada se pojavi osjećaj tjeskobe, tekućine se premještaju na važnije dijelove tijela, što pak uzrokuje grčeve u mišićima grla. To pak rezultira stezanjem čineći grlo suhim što pak otežava gutanje.

Reakcije jetre
Kada tijelo prolazi kroz stres i anksioznost, nadbubrežni sustav proizvodi prekomjerne količine hormona stresa kortizola. Ta proizvodnja hormona navodi jetru na proizvodnju veće količine glukoze, šećera u krvi visoke energije koji pokreće reakciju 'borba ili bijeg'. Kod većine ljudi dodatni šećer u krvi može se jednostavno resorbirati bez stvarne štete. Međutim, oni koji imaju rizik od dijabetesa mogu patiti od zdravstvenih problema.

Kožne reakcije
Hladan znoj ili topli crveni obrazi vanjski znak su neposrednog stresa - i to sve zbog promjene u protoku krvi. Kada patimo od anksioznosti, javlja se reakcija 'borba ili bijeg', koja tjera više krvi u mišiće. To može biti vrlo korisno, ako je to potrebno. Međutim, dugoročno, pretjerano izlaganje ovoj reakciji, može uzrokovati brže starenje kože. Druge kožne reakcije uključuju znojenje pa čak povećanje histamina, što pak može dovesti do oticanja kože. Prema istraživanju Sveučilištu Maryland Medical Centera, jak stres i tjeskoba također mogu izazvati pojavu ekcema.

 

Aktivna slezena
Anksioznost ne samo da utječe na očite organe kao što je mozak i srce, već utječe na interne funkcije poput slezene i krvnih stanica. Kako bi se distribuiralo više kisika u tijelo koje je iscrpljeno stresnim situacijama, slezena ispušta dodatne crvene i bijele krvne stanice. Protok krvi također se povećava za 300 do 400 posto.

Napeti mišići
Kada se osjećate tjeskobno, tijelo se prirodno steže stvarajući pritisak na velike mišićne skupine. Kroničan stres i anksioznost mogu pogoršati tu napetost, što može dovesti do glavobolje, ukočenih ramena, boli u vratu, pa čak i migrene. Ljudi u stalnom stresu također imaju veći rizik od poremećaja mišićno-koštanog sustava.

Nakon nekog vremena, kroničan stres može imati utjecaj na:

Srce
Anksioznost i kronični stres povećava rizik od kardiovaskularnih problema zbog stalne povećane brzina rada srca, povišenog krvnog tlaka i prevelike izloženosti kortizolu. Dugoročna izloženost stresu može dovesti do povišenog krvnog tlaka, aritmije i povećanog rizika za srčani ili moždani udar.

 

Pluća
Istraživanja su pokazala da postoji povezanost između onih koji pate od anksioznih poremećaja i astme. Ljudi koji pate od astme također su skloniji napadima panike. Prema istraživanjima, također je moguća poveznica između anksioznosti, astme i njezinih učinaka na ravnotežu u tijelu.

Mozak
Kroničan stres i anksioznost mogu utjecati na područja u mozgu koji utječu na dugoročnu memoriju, kratkoročno pamćenje i proizvodnju hormona, što pak može dovesti do neravnoteže. Osim toga, kroničan stres neprestano može aktivirati živčani sustav koji može utjecati i druge sustave u tijelu, što izaziva psihološke reakcije poput umora.
Ljudi koji pate od stresa također mogu imati problema sa spavanjem, jer im mozak okupiraju zabrinjavajuće misli. Međutim, nedostatak sna također može utjecati na lošu koncentraciju i učinak idućeg dana.
Imunološki sustav. Izloženost stresu može se negativno odraziti na imunološki sustav, a kada je pod dugoročnim stresom, tijelo je manje otporno, lakše zarazi prehladom te je osjetljivije na infekcije i upale.

Želudac
Kada je tijelo dugoročno pod stresom, poremeti se probava hrane. Kroničan i ekstreman stres također može imati dugoročne učinke na crijeva i vrstu nutrijenata koji se apsorbiraju, što uzrokuje refluks, nadutost, proljev, a ponekad čak i gubitak kontrole nad crijevima.

Dugoročan stres i anksioznost mogu promijeniti metabolizam tijela, što može dovesti do debljanja, a možda i pretilosti. Jedno je istraživanje pokazalo da stalno oslobađanje kortizola u krvi može smanjiti osjetljivost na inzulin, a druga nedavna istraživanja također su otkrila povezanost između odraslih osoba koje pate od tjeskobe i dijagnoze ulkusa.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.