Iz tiska je izišla nova knjiga Tomislava Marijana Bilosnića naslovljena „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“, inače 165 po redu tiskano djelo, kako u domovini tako i u inotzemstvu, ovog svestranog autora, o kojemu je tiskano i 13 zasebnih izdanja posvećenih njegovom književnom djelu.

Zapravo, „Od mora i zlata“ prva je knjiga iz edicije „Moj Zadar, moj zavičaj“, koja donosi povjesnice i feljtone Tomislava Marijana Bilosnića koji tematiziraju povijest i baštinu Zadra i zadarskoga područja. Bilosnićeve povjesnice i feljtoni prethodno su objavljeni u dnevnim novinama („Slobodna Dalmacija“, „Zadarski list“, Zadarski regional“), a gotovo prije dva desetljeća i u zasebnim knjigama – „3000 Za dar“ (2001.), „Gledajte tamo onaj grad“ (2005.) i „Sjaj zadarskoga zlata“ (2006.). 

Ciklus feljtona iz knjige „3000 Za dar“ mali je povijesni leksikon Zadra u kojemu je sadržana široka, tritisućljetna zadarska povijesti – od Liburna do naših dana. Svaki medaljon mala je priča velike i bogate zadarske povijesti i civilizacije. O Bilosnićevoj je knjizi prof. dr. sc. Šime Batović, jedan od najuglednijih hrvatskih arheologa, s oduševljenjem zapisao: „Ovo je knjiga kakve dosad nismo imali. (…) Ovdje se prošlost zapravo redovito povezuje s današnjim životom i događajima, pa to i nije sama povijest, već život koji nastavlja i stvara povijest, ili se prošlost do danas nastavlja i doživljuje svoje tisućgodišnje taloženje. (…) Na taj se način prošlost i život ocrtavaju pred našim očima, uz našu nazočnost i sudjelovanje, pa je preko pisca svaki stanovnik Zadra i sudionik i gledatelj, jer se prošlost na svakom koraku zrcali kroz naše življenje i trajanje“. I uistinu od priča o liburnskom nakitu i liburnskim nekropolama, rimskom Zadru, Keltima i franačkoj upravi, biskupu Donatu i opatici Čiki, obitelji Madijevaca i kraljici Elizabeti Kotromanić, prvom hrvatskom sveučilištu, duždu Dandolu, do alke koja se trkala Kalelargom, zadarskim obrtnicima, gostionicama, knjižnicama, crkvama i samostanima – sve je to ujedinjeno u zajedničku dijakronijsku ogrlicu tisućljetne povijesti mitskoga jadranskoga Zadra.

Povjesnice iz Bilosnićeve knjige „Gledajte tamo onaj grad“ u cijelosti su posvećene IV. križarskoj vojni tijekom koje su križari, plaćajući prijevoz u Svetu Zemlju, mletačkom duždu Dandolu „pomogli“ osvojiti Zadra razorivši ga do temelja. Svoje feljtone o križarskom razaranju Zadra 1202. godine Bilosnić je objavljivao u periodici o 800-godišnjici od toga nemilog događaja. Osim što čitatelja ovi feljtoni uvode u svijet križarske opsade srednjovjekovnoga „ključa Otranta“, autor u njima oživljuje zadarsku svakodnevicu, donoseći ujedno i kontekst arhitektonskoga i umjetničkog sjaja Zadra 12. stoljeća. Bilosnić je svojom „križarskom povjesnicom“ osvijestio gorku istinu da se sjaj Zadra nakon križarske opsade više nikada nije obnovio u svojoj punini. Hrvatski povjesničar dr. sc. Eduard Peričić pritom je o Bilosnićevoj knjizi istaknuo: „Bilosnićevo djelo čita se kao roman, ali ne s izmišljenim nego sa sasvim konkretnim licima i imenima. Ništa tu nije rečeno tek tako, radi neke stilske figure ili estetske ugodnosti. Ne, sve je argumentirano: i osvajanje, i način na koji su Mlečani pridobili križare za svoj plan, i tamne strane križara pljačkaša i svijetle likove među njima koji su napustili slijepoga devedesettrogodišnjega gramzivoga mletačkoga dužda ne htijući služiti nečasnim interesima mletačkog imperijalizma…“. 

Feljtoni i povjesnice iz knjige „Sjaj zadarskoga zlata“ tematiziraju srednjovjekovnu povijest Zadra kroz priču o zadarskoj zlatarskoj baštini, danas postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti, a u čiji opus pripada i remek-djelo europskoga zlatarstva – škrinja sv. Šimuna. Uz niz povijesnih feljtona, Bilosnić donosi i priče o sudbini „zadarskoga zlata“ iz novije povijesti 20. stoljeća. Kroz slike relikvijara, pokaznica, križeva, škrinja, kutijica, zlatoveza…. Bilosnić metodom pars pro toto pripovijeda stoljetnu zadarsku povijest, kako bi suvremenicima osvijestio ulogu i položaj zadarskoga prostora kao prostora svjetla. Nasljeđujući ideju Miroslava Krleže iz njegova glasovitoga eseja „Zlato i srebro Zadra“  o zadarskoj zlatarskoj baštini kao identitetskoj slici Zadra, njegovoj autohtonosti i umjetničkoj samosvojnosti, Bilosnić ide još dalje uplećući u identitetski mozaik Zadra priče o stvarnim ljudima svoga vremena koji su doslovno životima štili zadarsku zlatarsku baštinu, duboko osviješteni njezine važnosti za grad ali i za širu nacionalnu kulturu u kontekstu europske srednjovjekovne civilizacije.

Knjiga Tomislava Marijana Bilosnića „Od mora i zlata“, Zadru je danas potrebna možda više nego ikad u povijesti. Gradu koji se poput zlatnog otoka izdiže iz morskog plavetnila pod teretom jeftine turističke pozlate, prijeti civilizacijsko izumiranje. Neće ga potopiti morska plima, potopit će ga zakon turističkog financijskog iscrpljivanja, 3000 godina staru urbanu povijest potopit će težina zlatnog eura. Stoga Bilosnićeva književna povijesti o zadarskoj baštini u ediciji „Moj Zadar, moj zavičaj“ nad suvremenicima i potomstvom stoji i kao blagoslov i kao prijetnja.

Knjiga „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“ izišla je u izdanju 3000 godina Za dar, uz financijsku potporu Zadarske županije. Urednica izdanja je Sanja Knežević, naslovnicu i opremu potpisuje sam autor, dok je knjigu grafički pripremila Marija Marfat.