U čitaonici Državnog arhiva u Zadru danas je predstavljena knjiga Nikole Čolaka "Hrvatski pomorski regesti / Regesti Marittimi Croati, III. svezak". Riječ je o zbirci 3.927 svojevrsnih natuknica, regesta, odnosno prijepisa iz arhiva koji predstavljaju nezaobilaznu građu u proučavanju povijesti hrvatskog pomorstva 18. stoljeća.

Knjigu su u Zadru predstavili izv. prof. dr. sc. Milorad Pavić, doc. dr. sc. Mateo Bratanić i urednica Zrinka Podhraški Čizmek, ujedno i autorova unuka.

- Za svaki arhiv poseban je dan u kojem se objavljuju ovakve knjige u kojima se građa iznosi na svjetlo dana kako bi bila dostupnija istraživačima. Drago nam je kada su to izvori naših djelatnika, a Nikola Čolak bio je naš djelatnik prije 60 godina, kada je Arhiv bio smješten u Guvernerovoj palači, danas prostoru kojeg koristi Zadarska županija, rekao je u pozdravnoj riječi Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva Zadar.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić istaknuo je kako je pomorstvo izuzetno važna gospodarska djelatnost, kao svojevrstan katalizator u smislu razmjene ideja i tehnologija.

- More tretiramo kao medij komunikacije i izvor života, a kada tu veliku priču spustimo u konkretan prostor radi se o Jadranskom moru koje je bilo poveznica triju kontinenata - Azije, Afrike i Europe, a zbog njegovog geostrateškog položaja Fernand Braudel nazvao ga je sudbinom cijelog Sredozemlja. U ova tri sveska Čolakovih regesta okupljeni su dokumenti iz kojih je moguće proučavati srednjovjekovne i ranonovovjekovne situacije na Jadranu i sigurno će nam dugo biti znanstvena hrana koje se nećemo lako zasititi, rekao je Faričić.

Aras se prisjetio svog kolege: Ono što je on učinio u Zadru tih godina, nikom drugom nije uspjelo

Znanstvenikova unuka i urednica trećeg sveska Podhraški Čizmek opisala je svoj višegodišnji rad i problematiku ulaska u nepreglednu zbirku regesta koje je trebalo na neki način okupiti i sistematizirati. Iz njih je moguće iščitati propise koji su tada vrijedili, vrste i broj brodova koji su boravili na nekom području, imena posade, od kapetana i paruna do običnih mornara, njihova imena, krajeve iz kojih dolaze, migracije...

Cijelu povijest jednog prostora u jednom stoljeću. U tri sveska obrađeno je svega 16.000 regesta, a još ih je 80.000 ostalo za obradu, pa u taj posao treba uključiti sveučilišta, institucije i udruge s obje strane Jadrana.

A Čolakov život bio je kao iz filmova - nakon 1945. godine zbog nepristajanja uz režim i gradnju novog poretka tri je godine proveo u najgorim kaznionicama. Kada se priključio grupi neovisnih intelektualaca oko Mihajla Mihajlova, koja je u Zadru htjela pokrenuti časopis Slobodni glas, opet je došao na udar režima te je otišao u emigraciju u Padovu kako bi izbjegao novo uhićenje.

Trideset godina istraživao je arhive u Veneciji, Ankoni i drugim talijanskim gradovima, a sve što bi kopirao ili snimio na mikrofilm potom je diktirao supruzi Tereziji, koja je regeste utipkavala na pisaćem stroju Erika. U Padovi je i preminuo 1996. godine, ostavivši iza sebe životno djelo nepojmljivo za današnje prilike.

Sveučilišni profesori Pavić i Bratanić govorili su o povijesnim prilikama i značaju autorova rada, a na kraju se za riječ javio i Davor Aras, nekadašnji Čolakov kolega u Državnom arhivu.

- Kad se bude pisalo o znamenitim Zadranima, ime mog dragog Nikole mora biti u ediciji. Iz Arhiva preko Akademije krenuo je u ostvarenje svog životnog sna, da sve svoje snage stavi u službu znanosti i tako pridonese hrvatskoj kulturi. Mnogo je ljudi prošlo kroz Zadar koji su postali bardovi hrvatske znanosti, ali ono što je učinio Čolak u svom kratkom životu u Zadru, nemjerljivo je s drugima. Živio je u vremenu kada se i kroz znanost utirao put hrvatskoj slobodi, istaknuo je Aras.