Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, na europskoj konferenciji (kongresu) povijesti okoliša u Versaillesu 2015. odabrani su kao domaćini konferencije Europskog udruženja za povijest okoliša (European Society for Environmental History – ESEH) 2017.

Na osnovu te odluke zagrebačka je konferencija pod naslovom Natures in between: Environments in areas of contacts among states, economic systems, cultures and religions realizirana u periodu od 28. lipnja do 2. srpnja 2017. godine.

Prethodili su joj dvije stručne ekskurzije: u nacionalni park Kornate i park prirode Telašćica 26. lipnja te u Ravne Kotare 27. lipnja. Nakon radnog dijela konferencije od 4. do 7. srpnja u Zadru je održana ljetna škola za doktorante iz povijesti okoliša pod naslovom Natural and Cultural Heritage under Different Governments u organizaciji Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta i Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Na konferenciji u Zagrebu ukupno je s izlaganjima sudjelovalo 444  iz 43 države. Najviše ih je bilo iz Sjedinjenih Američkih Država (76), a nakon toga iz Njemačke (64). Iz Ujedinjenog Kraljevstva je sudjelovalo 35 predavača, Rusije i Švedske po 19, Austrije 18, Francuske 17, Hrvatske i Švicarske po 16, Nizozemske 15, Australije 13, Italije, Belgije, Kanade i Finske po 11, Španjolske 10, Brazila 9, Češke 8, Estonije 7, Indije, Portugala i Poljske 5, Grčke, Izraela i Kine 4, Mađarske, Irske, Danske i Norveške po 3, Rumunjske, Slovenije, Kolumbije, Južne Afrike i Turske po 2, te Bjelorusije, Bugarske, Japana, Kosova, Litve, Srbije i Ukrajine po 1 predavač.

Na svečanom otvaranju konferencije uvodno izlaganje imao je istaknuti povjesničar prof. dr. sc. Drago Roksandić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je predstavio razvoj, stanje i potencijal povijesti okoliša u Hrvatskoj. Nakon pozdravnih govora brojnih uzvanika, slijedilo je pozvano predavanje Andrew W. A. Baldwin: From determinism to complexity: historical disaffiliation in climate change and migration.

Iako je iz Hrvatske bilo samo 16 referenata, možemo biti zadovoljni s vidljivošću hrvatskih tema koje su izložili ne samo afirmirani znanstvenici s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s Geografskog odsjeka PMF-a, Geodetskog fakulteta u Zagrebu, Odjela za geografiju te Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, zagrebačkog Instituta za migracije i narodnosti, Instituta za antropologiju, Hrvatskog geološkog instituta, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Hrvatskog instituta za povijest, nego i diplomski studenti s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na konferenciji je s predavanjima sudjelovalo i nekoliko inozemnih istraživača hrvatskog podrijetla, primjerice Frank Zelko s University of Vermont, Sabrina Perić s Univesity of Calgary odnosno Diane Erceg s Australian National Univesity. Osim toga naši znanstvenici koji su slušali predavanja ili sudjelovali u raspravama, studenti pa i gimnazijalci imali su prilike upoznati niz vodećih povjesničara okoliša (Verena Winiwarter, John McNeill, William Cronon, J. Donald Hughes, Libby Robin, Jane Carruthers, Christof Mauch, Harriet Ritvo, Eunice Nodari, Sverker Sörlin, Gregg Mitman, Richard Tucker, Richard W. Unger, Simo Laakkonen, Stefania Barca, Peter Coates, Richard Hoffmann, Marcus Hall, Christian Rohr, Martin Schmid, Eva Jakobsson, Marco Armiero – koji je predsjedao Programskim odborom zagrebačke konferencije itd.) te uspostaviti komunikaciju s brojnim kolegicama i kolegama. Hrvatskoj historiografiji, i ne samo njoj, konferencija je donijela niz poticaja za traženje novih putova jer povijest okoliša nesumnjivo pruža ne samo mogućnost veće uključenosti naše historiografije u europske tokove, nego predstavlja i izazov otvaranja multidisciplinarnosti te komunikaciji između različitih struka i znanstvenih područja.

Za nadati se da će ova konferencija upravo na Sveučilištu u Zagrebu i drugim institucijama osnažiti započete napore na razvoju povijesti okoliša u Hrvatskoj i njenom susjedstvu.  Konferencija je pružila priliku i za ukazivanjem na važnost povijesti okoliša ne samo u istraživanjima nego i u nastavi.

Konferencija je predstavila raznolikost povijesti okoliša u Europi, ali i po drugim kontinentima, posebno u Sjevernoj i Južnoj Americi te Australiji. S obzirom da je osim povjesničara i geografa sudjelovao veliki broj istraživača drugih struka, posebno iz prirodnih znanosti, do izražaja je došao potencijal za jačanje suradnje i povezivanje društvenih i humanističkih znanosti s prirodnim i biotehničkim znanostima. Izdvojio bih nekoliko poticajnih primjera: izlaganja o tome kako je zelena revolucija napravila utjecaj na poljoprivredu i proizvodnju hrane do današnjice, povezivanju ekonomske historije i povijesti okoliša, o rodnoj povijesti, tehnologiji i povijesti okoliša, povijesti klimatskih promjena s posebnim naglaskom na suvremenost, ekotopiji, vrlo aktualnoj problematici otpada, ekološkim konfliktima, tzv. urbanom metabolizmu, problematici životinja, šuma, rijeka, mora (i oceana), opskrbe energijom itd. Obimna rasprava se između povjesničara okoliša s obje strane Atlantika vodila o antropocenu (dobu čovjeka i njegova globalnog utjecaja), koja je pokazala odlučujući utjecaj čovjeka na naš planet.

U svakom slučaju možemo biti zadovoljni s više od 300 predavanja, osam okruglih stolova i nekoliko eksperimentalnih prezentacija, kao i s nizom popratnih događanja poput tematskih ekoloških filmskih večeri Green movie soireé, izložbama knjiga svjetskih i hrvatskih izdavača, projekata i laboratorija. Izuzetno je zanimljiv bio plenarni okrugli stol Trespassing: Envirnomental history and the challenges of migrations, s uvodničarima: Marco Armiero, Peter Coates, Shen Hou i Eunice Nodari.

U sklopu konferencije predstavljeno je nekoliko knjiga, od kojih je najveću pozornost zbog aktualnosti teme dobio zbornik radova Environmental History of Modern Migrations. Sudionici konferencije su se mogli upoznati i s hrvatskim časopisom za povijest okoliša Ekonomska i ekohistorija, a poseban je interes privukao broj 11 časopisa posvećen povijesti održivog razvoja, koji nedavno u cijelosti objavljen na engleskom jeziku.

Posljednji dan konferencije dodijeljene su slijedeće nagrade vezane uz europsku povijest okoliša: a) Za najbolji članak iz europske povijesti okoliša nagradu je primila Maïka De Keyzer za članak All we are is dust in the wind: The social causes of a “subculture of coping” in the late medieval coversand belt (Journal for the History of Environment and Society, 2016). b) Za najbolju novu monografiju iz europske povijesti okoliša visoko priznanje je primio William M. Cavert za knjigu The Smoke of London: Energy and Environment in the Early Modern City (Cambridge University Press, 2016). U užem izboru za tu nagradu bile su još knjige: Bruce M. S. Campbell The Great Transition: Climate, Disease and Society in the Late-Medieval World (Cambridge University Press, 2016), Kieko Matteson Forests in Revolutionary France: Conservation, Community, and Conflict, 1669–1848 (Cambridge University Press, 2015), Giacomo Parrinello Fault Lines: Earthquakes and Urbanism in Modern Italy (Berghahn Books, 2015) i Peter Thorsheim Waste into Weapons: Recycling in Britain during the Second World War (Cambridge University Press, 2015). c) Nagradu za najbolji predstavljeni poster primio je Lukas Heinzmann za Climate reconstruction in north-east Switzerland during the Late Maunder Minimum – An analysis of the weather observations in the Einsiedeln monastery's diary between 1670 and 1704.Na izbornoj skupštini European Society for Environmental History izabran je novi predsjednik, medijevist Péter Szabó, zaposlen na Botaničkom institutu Češke akademije znanosti, a odlučeno je da će se iduća konferencija održati u Tallinnu u Estoniji 2019. godine. Povjesničar Hrvoje Petrić tom je prigodom iznova izabran za jednog od pet članova upravnog odbora ESEH-a.