Glavninu broja čini blok 'Hrvatska književnost'. Otvara se izborom iz složenog, višežanrovskog proznog projekta Željka Božičevića

Iz tiska je upravo izašao novi dvobroj književnog časopisa Fantom slobode koji dokumentira liniju transmedijalnosti, odnos srednjeeuropske i 'dijasporske' književnosti i umjetnosti s Hrvatskom.

Glavninu broja čini blok 'Hrvatska književnost'. Otvara se izborom iz složenog, višežanrovskog proznog projekta Željka Božičevića, uvidom u književni rad jednog od naših najzanimljivijih pisaca 'dijasporske' mlade generacije pisaca i prevodilaca koja živi Njemačkoj. Na tragu 'bivanja drugdje' su i tri proze Ružice Aščić i, dakako, prilog 'Što Marta nije znala' zagrebačke autorice i umjetnice Vesne Tušek koja već dugo živi i djeluje u Beču. Među zastupljenim autoricama nalaze se i Dora Jagić i Anika Rešetar, a blok se zatvara većim izborom iz nove poezije Karla Nikolića, pjesnika i frontmena grupe Skaramuži.

Sami uvod u dvobroj čini hrvatski prvotisak dviju novela Claudija Magrisa, u prijevodu nagrađivane prevoditeljice Ljiljane Avirović.

Nastavljen na glavni dio časopisa, blok 'Hrvatski i njemački poslovi' sadrži opširan biografski razgovor s umjetnikom i piscem Dragutinom Trumbetašom povodom upravo održane velike izložbe 'Planeta gastarbeiter' kao i izlaganje njemačkog povjesničara Gerda Koenena održanog povodom obilježavanja dvadesete godišnjice pada Berlinskog zida u Hrvatskoj, predavanja koje je u našim medijima naišlo na iznimno veliki odjek.

U stalnoj rubrici ovog časopisa, koja donosi nove prijevode, otisnuti su izvaci iz najnovijih knjiga Nizozemca Franka Westermana (autora glasovitih 'Inženjera duša') u prijevodu Maje Weikert te fragmenti Koenenove biografske studije o Che Guevari, koja je 2009. u Njemačkoj proglašena povijesnom knjigom godine.

Dvobroj u izdanju Durieuxa, tiskan na 272 stranice, završava blokom posvećenom suvremenoj, osobito avangardnoj likovnoj umjetnosti, a utjecajni likovni kritičar Branko Franceschi donosi ekskluzivnu fotografsku dokumentaciju i komentira land-art u Pečuhu, jedan od najintrigantnijih avangardnih pravaca umjetničkog underground djelovanja iz doba 'realno postojećeg socijalizma'. Povod upravo ovom prilogu je i to što je Pečuh prijestolnica europske kulture 2010. godine.

U cjelini, dvobroj dokumentira liniju transmedijalnosti, transgraničnu - srednjoeuropsku i 'dijasporsku' - književnost i umjetnost s Hrvatskom i Zagrebom u svom stvarnom i zamišljenom središtu.