Kulturna margina?
Nakladnici i književnici za djecu upozorili na goruće probleme struke
Potaknuti rezultatima nedavnog natječaja Ministarstva kulture za Sajam knjiga u Bologni, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Knjiga u centru i Hrvatska dječja knjiga danas su zajednički upozorili na goruće probleme struke ne bi li je, istaknuli su, maknuli s kulturne margine na kojoj je godinama.
Riječ je o permanentnom lošem funkcioniranju servisa kulture, odnosno Ministarstva kulture, a vrhunac problema je natječaj koji je posljedica spleta začudnog funkcioniranja tog ministarstva, rekla je spisateljica Sivlija Šesto, u ime okupljenih predstavnika udruga.
Zamjeraju što je natječaj bio raspisan prekasno, u vrijeme zimskih praznika, a potom se u kratkom roku "olako i lakonski" zaključilo kako nijedna od pristiglih ponuda nije zadovoljila. Nakon odbijanja prvog povjerenika Ministarstvo imenuje drugog i njegovu pratnju koji, ocijenili su, nemaju iskustva s tim sajmom, logistiku, kontakte, iskustvo ili program.
Svaka čast Hrvatskome dizajnerskom društvu, no teško da su oni bliži dječjoj knjizi od samih književnika i nakladnika dječje knjige, ustvrdila je Šesto.
Književnici i nakladnici za djecu upozoravaju da se i za ovogodišnji sajam u Bologni nije ispoštovao natječani rok.
Nakladnik Kašmir Huseinović rekao je da i dalje žele nastupati na tim sajmovima za što su i dobili sredstva, doduše smanjena, i raditi ono što im je posao, no žele u tome sudjelovati ravnopravno. Ukoliko to neće biti moguće, nastupat ćemo samostalno, dodao je.
Među deset točaka koje su nakladnici objavili kao goruće za dječju književnost je i ona u kojoj su podsjetili da ove godine nije bilo potpore Ministarstva nakladnicima za tiskanje djela hrvatskih pisaca, pa u pitanje dolazi i produkcija, osobito dječjih knjiga i slikovnica, te u konačnici zatiranja nakladničke djelatnosti.
Uz tu potporu vezan je i otkup hrvatskih naslova za narodne knjižnice, u kojem se "prečesto događa da se otkupljuju strana, komercijalna djela, ponovljena izdanja ili se pak preskaču hrvatska nagrađena djela ili vrste književnosti koje bez potpore ne mogu opstati u okolnostima devastirane knjižarske mreže i financijski ogoljenih knjižnica".
Upozorili su i da u komisijama koje odlučuju nerijetko sjede ljudi koji su u sukobu interesa, pa pozivaju Ministarstvo da ih pozornije bira.
Smeta im i sve manji broj stipendija za autore književnosti za djecu te prolongiranje natječaja za manifestacije u kulturi uključujući i književne, a što je, ističu, izravan atak na "proklamiranje i poluprazne fraze o promicanju čitanja kod djece".
Smatraju da je dječja knjiga zanemarena i u natječaju "Ruksak pun kulture", u kojem je svedena na tri stavka, a ni u jednom programu nije prisutan niti jedan relevantan pisac pa nije jasno "čime se ruksak puni".
Upitno im je i "nestajanje odobrenih dva milijuna kuna dobivenih ukidanjem natječaja za malo poduzetništvo u kulturi te usmjerenih naknadi piscima za posudbu u javnim knjižnicama".
Govoreći o mogućem proširenju lektirnih naslova ustvrdili su da su svjesni da tržišna utrka pokušava forsirati svoje metode, dok se u udžbenicima konstantno krše autorska prava jer nakladnici bez dopuštenja uzimaju njihova djela.
Što će biti kada zaustavimo objavljivanje udžbenika koji se tiskaju u 40 tisuća primjeraka, upitala je Šesto.
Želimir Hercigonja, tajnik Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, rekao je i da se autorska prava ne poštuje ni kod naknade za posuđivanje djela u knjižnicama.
Začuđuje, rekao je, inertnost Društva hrvatskih književnika koji su opunomoćeni da štite interese autora, ali i bezvoljnost Ministarstva kulture koje je u pisanoj formi preuzelo obvezu obeštećenja autora, s dva milijuna kuna godišnje.
Smatra to smiješnom svotom u odnosu na tri milijuna koji se daju filmovima koje pogleda tek "šačica ljudi", a u tom kontekstu zasmetala ga je i nedavna izjava bosansko-hercegovačke redateljice Jasmile Žbanić.
Hercigonja je najavio i mogućnost da pisci pojedinačnim tužbama Trgovačkom sudu zatraže privremene mjere kojima će se u javnim knjižnicama onemogućiti i zabraniti bilo kakva daljnja posudba njihovih autorskih djela.
Današnju konferenciju za novinare, u '5 do 12', pratila je pod geslom "Bubnjajmo da nas se čuje" tutnjava afričkih bubnjeva.
Vezane vijesti
-
-
Hrvatska izdaje samo oko 680 novih naslova na milijun stanovnika godišnje
-
Godinu koja je na izmaku u domaćem je knjižnom sektoru ponajviše obilježila propast knjižarskog diva Algoritma APM-a, no unatoč izazovima hrvatski su nakladnici u 2017. nastavili objavljivati gotovo nesmanjenom brzinom, svjetlo dana ugledao je čitav niz kvalitetnih naslova prijevodne i novih knjiga domaće literature, a posjećenost književnih sajmova rušila je sve rekorde.
-
U zagrebačkom književnom klubu Booksi održat će se u petak, 30. lipnja, akcija "Najjeftinije knjige u gradu: plaža izdanje!", kojoj je glavna svrha prikupljanje sredstava za pomoć udruzi Futura, daj šapu, koja skrbi za napuštene gradske životinje.
Izdvojeno
-
Iako smo skloni gastritisom nazvati svaku bol u gornjem dijelu želuca, riječ je o posebnom stanju čija se dijagnoza potvrđuje histološkim pregledom tkiva.
-
Tri školska sindikata koja su u subotu održala prosvjed u Zagrebu zbog nezadovoljstva novim Zakonom o plaćama te sustavom ocjenjivanja poručila su da se njihovi koeficijenti moraju redefinirati i da se mora odustati od postojećeg koncepta ocjenjivanja njihova rada jer je neprovediv.
-
Iako se može djelovati kao jednostavna mjera za izbjegavanje bakterijske kontaminacije, iza ove prakse je više nego što se čini na prvi pogled.
-
Trasa utrke je uz samu obalu, pružajući sudionicima priliku da uživaju u predivnom ambijentu i jedinstvenom božićnom ugođaju našeg grada.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.