Hrvatska izdaje samo oko 680 novih naslova na milijun stanovnika godišnje

U Hrvatskoj je u 2007. godini izdano oko 6500 različitih knjiga, u što su uračunati i novi naslovi i ponovljena izdanja. Broj novih naslova kreće se između 2500 i 3500, prema podacima Knjiškog informativnog sustava.

Hrvatska izdaje oko 680 novih naslova na milijun stanovnika godišnje, dok se ta brojka u Europi kreće od 1000 do 2500 naslova.

Naše nakladništvo, prema mišljenju Rajka Naprte iz Sektora za industriju Hrvatska gospodarske komore, ima u ovom trenutku dva velika problema. Prvi je struktura prodajne mreže sa samo 50 do 100 aktivnih knjižara i oko 3000 novinskih kioska na kojima svoje knjige plasiraju novinski nakladnici. To stvara neravnotežu i drastične razlike u prodanim nakladama.

Ulazak novinskih izdavača srušio je i cijenu knjiga, opet zbog velike razlike u nakladama, a time i troškovima po jednoj knjizi, kaže Naprta.

Iako je ispočetka prvi utisak da je knjiga po 29 odnosno 30-ak kuna strukturirana nekakvim demping sadržajima, da tako kažem, pokazalo se da nije, da je jednog Umberta Eca moguće napravit za euro i 10, ali je naklada bila 150 tisuća. Naravno da je to neusporedivo s nakladom od 600-700 knjiga.

Drugi je veliki problem, smatra Naprta, veličina našega govornog područja koje određuje i veličinu tržišta, što snažno utječe na količinu prodanih knjiga. Izlaz bi mogao biti izvoz hrvatskih knjiga, barem na jezično srodna područja bivše Jugoslavije.

Taj izvoz knjiga raste i tu se može točno pratiti otprilike oboljšavanje komunikacije između pojedinih zemalja isto mjereno kroz taj pokazatelj broja rodanih knjiga u oba pravca. U svakom slučaju trendovi su uzlazni, indeksi porasta su visoki, ali i zbog toga jer su u mnogim tim odnosima krenuli praktično službeno do nule.

Već godinama na domaćem tržištu broj knjiga koje su izvorno objavljene na hrvatskom jeziku uzmiče pred brojem prijevoda. Tijekom 2004. prijeđena je granica i otad je više prijevoda nego izvornih naslova.

Oko 60 posto naslova čine prijevodi s engleskog jezika, što nije ni čudo, kada se zna da je prema podacima UNESCO-a, više od pola prijevoda u svijetu s engleskog jezika, dok se na engleskom jezičnom području objavljuje samo šest posto prijevoda sa svih ostalih jezika zajedno.