Dobrica Ćosić, jedan od najvećih srpskih pisaca, nekadašnji predsjednik SR Jugoslavije, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti i ideolog srpskog nacionalističkog pokreta umro je u nedjelju u Beogradu.

Ćosić je bio prvi predsjednik Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 1993. Krajem 1980-ih postao je jednim od predvodnika i ideologa srpskog nacionalističkog pokreta, te pristaša Slobodana Miloševića, ali se kasnije razišao i s Miloševićem. Poklonici za njega tvrde da je bio autentični i prvi lider oporbenog pokreta u tadašnjoj SFRJ i Srbiji.

Rođen je u Drenovi (kod Trstenika) 1921. u tadašnjoj Kraljevini SHS.

U mladosti je pripadao komunističkom pokretu i u Drugom svjetskom ratu sudjelovao u antifašističkoj borbi kao pripadnik partizanskog pokreta. Titovoj se politici počeo suprotstavljati koncem 60-ih godina, što ga je svrstalo među vodeće disidente tog doba i kasnije.

Poglavito se nije suglasio s ustavnim preuređenjem SFRJ, a od tada postaje jedan od najpoznatijih političkih disidenata, ali ga u društvenom životu nije pratio progon kakvim su bili izloženi disidenti u mnogim zemljama tadašnjeg istočnog bloka.

Književnik, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), pisac i komunistički disident, a potom političar naglašeno nacionalne provenijencije, Ćosić je po mnogo čemu bio kontroverzna osoba u političkom i javnom životu, pa tako i u književnosti.

Podijeljena su mišljenja o Ćosićevu književnom stvaralaštvu i pripovjedačko-romansijerskom opusu koji je ostavio iza sebe. Dok su ga jedni veličali kao "najvećeg živog srpskog prozaista", drugima su njegova djela bila predmet oštrih kritika i polemika.

Nazivan je često i "ocem nacije", a ostat će upamćen i po romanima "Daleko je sunce","Vreme smrti", "Vreme zla" i "Vreme vlasti".

Ćosić je prvi dobitnik kasnije prestižne Ninove nagrade 1954. za roman "Koreni", a drugi put bio je laureat 1961. godine za trilogiju "Deobe".

U posljednjem intervjuu prošlog mjeseca ponovio je da se među prvima zalagao za podjelu Kosova s Albancima i naglasio da je Kosovo za Srbiju politički izgubljeno.

U tom intervjuu, objavljenom u beogradskom časopisu "Nedeljnik" 25. travnja, Dobrica Ćosić poručio je da Srbija više ne smije ratovati i da je politički izgubila Kosovo, a sadašnjim generacijama sugerirao da ne troše snagu zbog kosovskog pitanja.

"Za mene je kosovsko pitanje riješeno. To znači da ono više ne postoji kao južna srpska pokrajina. Vašoj generaciji savjetujem da ne trošite snagu na kosovsko pitanje, jer je povijest to riješila mimo vas", sugerirao je Ćosić u intervjuu.

Podsjetio je da je, još devedesetih godina prošlog stoljeća u javnosti ponudio ideju o podjeli Kosova, ali za to nije dobio potporu i ta ideja nije prošla.

On kaže da je premijer Srbije Zoran Đinđić posljednji pokušao nametnuti temu podjele Kosova.

"Đinđić je bio moj prijatelj i zastupali smo slične ideje o modernizaciji Srbije, iako jedno vrijeme nismo bili u kontaktu. Neposredno pred atentat mi smo bili dogovorili da on istupi u javnost s idejom podjele Kosova", rekao je Ćosić, ocijenivši kako Đinđić nije imao šanse riješiti kosovsko pitanje i da je preživio atentat.

"Nije imao šanse. Ali političar se ne ocjenjuje samo po dobivenim bitkama i po onome kad je u pravu. Političar se ocjenjuje po onome šta zastupa, a on je, po mom mišljenju, zastupao ispravna načela", rekao je u tom intervjuu Ćosić i otkrio kako mu je jako teško palo ubojstvo srbijanskog premijera 2003. godine.

Slobodana Miloševića Ćosić je nazvao "žrtvom povijesti" i političarem "nacionalnog poraza".

"Milošević nije imao nikakve ozbiljnije mogućnosti da riješi nacionalna pitanja. Prvo, on je bio komunist, drugo - bio je titoist. Na kraju, vrlo nerealno je procjenjivao europsko stanje. Nije imao spremnost i sposobnost da sagleda i razumije europsku konstelaciju. I tu je pravio velike greške. Potpuno je pogrešno usmjerio cijelu našu vanjsku politiku. On je političar našeg nacionalnog poraza", ocijenio je Ćosić, ustvrdivši da su bili tragični i Miloševićev život i njegova politika.

"Ja sam bio njegov protivnik, mi smo se potpuno razlikovali u politici, ali kad danas dobro razmislim, taj čovjek je i žrtva naše povijesti. Ne znam tko bi u tom vremenu sretnije prošao na njegovu mjestu", rekao je bivši predsjednik SRJ.

Ćosić je ocijenio i da intelektualac poput Borisa Tadića nije mogao dobro voditi državu jer ga je želja za popularnošću ograničavala da to uspješno radi, poručivši istodobno da u aktualnim okolnostima u Srbiji Aleksandru Vučiću treba napraviti jaku oporbu jer se on poistovjećuje s državom.

"Vi ste generacija oportunista, a jednopartijska vlast će ovu zemlju teško koštati. Pogotovo što ima i vođu koji se poistovijetio s državom. To je samo Komunistička partija radila. Mlada generacija je hedonistička i apolitična više nego što smije biti. Ovo je vrijeme u kojem su mladi zbunjeni. Te proklete devedesete su jedan rez u vašoj kolektivnoj svijesti", rekao je Ćosić.

On je, komentirajući Prvi svjetski rat, koji je opisao i u svom romanu "Vreme smrti", kritički ukazao na neprimjerena obilježavanja obljetnice početka rata u kojem je Srbija izgubila dvije trećine vojnosposobnog stanovništva.

"Ako u jednom ratu izgubimo 60 posto muškaraca, kao što se nama dogodilo, ako se jedna zemlja tako razori i opljačka kao Srbija, onda se taj rat ne može slaviti - kako se to danas slavi - samo kao pobjeda", naglasio je Ćosić i poručio da Srbija više ne smije i ne može ratovati.

"Mi više ne smijemo ratovati. Nemamo biološki, a više ni patriotski potencijal. Vjerujem da je mir jedini uvjet našeg postojanja. Ima mnogo sličnosti u postupcima, ultimatumima i odnosu europskih sila prema Srbiji 1914. i 1941. godine. Mnogo sličnosti. Naravno, nitko nam ne postavlja ratne ultimatume, ali mislim da su danas ti pritisci perfidniji u svojoj metodologiji jer se prenose na ekonomsku sferu, na cjelokupan život naroda. I da se taj pritisak podnese ili umanji, neophodno je svim silama raditi na novim savezništvima", rekao je tada Ćosić.

On kao jednog jedinog realnog saveznika Srbije vidio samo ruskog šefa države Vladimira Putina, i to dok je "putinovac", a za njemačku kancelarku Angelu Merkel kazao je da je previše agresivna, te da prema Srbima "nastupa sa revanšističkom strašću".

Ćosić je rekao da ne vidi Srbiju u Europskoj uniji, ocijenivši da Bruxelles prema Beogradu vodi politiku ultimatuma.

"Očekujem više razumijevanja za Srbiju iz EU, ali ona stalno šalje ultimatume. Diplomacija EU prema Srbiji je diplomacija ucjena, što vrijeđa našu zemlju, ali pokazuje i kratku pamet vođa EU", rekao je Ćosić u intervjuu koji je beogradski magazin "Nedeljnik" objavio na čak 14 stranica.

Mjesto i vrijeme pokopa još nije objavljeno.