U Hrvatskoj je samo nad 1,19 posto dužnosnika i drugih obveznika podnošenja imovinskih kartica provedena detaljna provjera, nad 25 od 2100 obveznika u 2021. dok ih je čak oko 12 posto ili 260 dostavilo imovinske kartice poslije isteka propisanog roka.

A imovinske kartice uvedene su kao snažan instrument sprečavanja korupcije i protuzakonitog financiranja među dužnosnicima i osobito politički izloženim osobama! Od devet zemalja jugoistočne Europe u kojima je provedeno istraživanje sustava imovinskih kartica, Hrvatska je uz Sjevernu Makedoniju imala najmanje obveznika koji moraju deklarirati imovinsko stanje, piše u ponedjeljak Večernji list.

Izmjenama zakona je od početka 2022. broj obveznika povećan za 1250, na 3350, ali dostigli smo tek BiH (3319), još smo iza Albanije (4032) i daleko iza Crne Gore (6348 obveznika), dok ih Bugarska ima 10.867, a Rumunjska 300.000.

Unatoč tome, imamo samo 1,19 posto detaljno provjerenih obveznika podnošenja imovinske kartice, dok se u ostalim zemljama to kreće od osam do 20 posto, osim u Rumunjskoj, gdje ih je 0,44 posto, i Crnoj Gori sa 0,32 posto.

Istraživanjem su još obuhvaćene Mađarska, Bugarska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Kad je riječ o Hrvatskoj, ključni su nedostaci što se u imovinskim karticama ne objavljuje ime supružnika ili izvanbračnih partnera jer oni ne moraju izvijestiti obveznika o imovini koju posjeduju.

Postojeće kazne ne motiviraju obveznike na pravovremeno podnošenje imovinskih kartica. Kazna za nepodnošenje ili netočno ispunjenu imovinsku karticu je 1062 eura s mogućnošću plaćanja u osam mjesečnih obroka, piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.