Europska komisija je u četvrtak pokrenula inicijativu za proširenje popisa kaznenih djela na govor mržnje i zločin iz mržnje na internetu i izvan njega kako bi se stvorio odgovarajući pravni okvir za kriminalizaciju govora mržnje i zločina iz mržnje na razini EU-a

Trenutno ne postoji  pravna osnova za kriminalizaciju govora mržnje i zločina iz mržnje na razini EU-a i stoga je potrebno proširiti postojeći popis kaznenih djela u EU-u utvrđen u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije kako bi se osigurala minimalna zajednička pravila o definiciji kaznenih djela i sankcija primjenjivih u svim državama članicama EU-a.

“Mržnja je u suprotnosti s našim temeljnim vrijednostima i načelima. Djelovanjem EU-a moramo osigurati da se mržnja kriminalizira podjednako u cijeloj Europi”, izjavila je potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.

Ova inicijativa prvi je korak u procesu proširenja popisa kaznenih djela u EU-u. Sljedeći korak bio bi da države članice odobre inicijativu, a zatim Komisija može iznijeti zakonodavni prijedlog.

Komisija smatra da su govor mržnje i zločin iz mržnje posebno područje kriminaliteta jer ih oba karakterizira element mržnje usmjerene na osobe ili skupine osoba koje imaju (ili se smatra da imaju) ista zajednička zaštićena obilježja.

U jednoj studiji objavljenoj u četvrtak  potvrđen je razmjer i zabrinjavajući trend govora mržnje i zločina iz mržnje. Tijekom pandemije porasla je mržnja prema, primjerice, Romima, Židovima, muslimanima i osobama azijskog podrijetla ili onima za koje se smatra da su takvog podrijetla, uključujući rasističke napade i premlaćivanja, nasilno zlostavljanje, prijetnje i rasističko zlostavljanje.

Čak je 52 posto mladih žena i djevojčica doživjelo nasilje na internetu, uključujući prijetnje i seksualno uznemiravanje, dok su osobe s invaliditetom izloženije riziku da postanu žrtve nasilnih kaznenih djela (uključujući zločin iz mržnje) nego druge osobe te da trpe uznemiravanje.