Događaji

#digitalizacija

Hrvatska napravila mali pomak na ljestvici digitalizacije, sada je 19. od 27 članica Europske unije

Hrvatska napravila mali pomak na ljestvici digitalizacije, sada je 19. od 27 članica Europske unije

Hrvatska je kao i svih 27 članica EU-a po novoobjavljenom DESI indeksu Europske komisije napredovala u digitalizaciji gospodarstva i društva, no umjereno, za jedno mjesto, te je sada na 19., a najveći pomak ostvarila je u povezivosti, većinom zbog ulaganja u mreže i 5G.

"Ukupna digitalna tranzicija napreduje, no potrebni su novi napori u cijeloj Uniji. Unatoč ostvarenim poboljšanjima, sve države članice morat će koordinirano djelovati kako bi se ispunili ciljevi za 2030. zacrtani u digitalnom desetljeću Europe, posebice jer je napredak izrazito neujednačen među državama članicama, te je i dalje velik jaz između predvodnika i najslabijih", poručili su iz Europske komisije (EK) uz objavu podataka DESI indeksa za 2021.

Tim se godišnjim indeksom, koji je za 2021. rađen i po novoj metodologiji te za 27 članica, tj. jednu manje nego za 2020. izlaskom Velike Britanije iz EU, i na temelju podataka Eurostata te studija i metoda, prate četiri ključne kategorije (do sada bilo pet) odnosno napredak članica EU-a u digitalnoj konkurentnosti, ljudskom kapitalu, širokopojasnoj povezivosti, integraciji digitalnih tehnologija u poduzećima i digitalnih javnih usluga.

Iz EK pritom napominju da se u izvješćima o DESI-ju za 2021. uglavnom navode podaci iz prvog ili drugog tromjesečja 2020., što daje uvid u ključna kretanja u digitalnom gospodarstvu i društvu tijekom prve godine pandemije, ali njezin učinak na upotrebu i pružanje digitalnih usluga nije u podacima DESI-ja za 2021. nego će biti vidljiviji u izdanju za 2022.

Također navode da su rezultati i poreci DESI-ja iz prethodnih godina ponovno izračunati za sve države, kako bi se uzele u obzir promjene u izboru pokazatelja i ispravci osnovnih podataka.

Najbolji rang u integraciji digitalnih tehnologija, najlslabiji e-sulugama

Prema DESI indeksu za 2021. u EU najbolji su su u digitalizaciji Danska, Finska i Švedska, ispred Hrvatske je za nekoliko mjesta i Slovenija, dok su iza nje primjerice Italija, Mađarska, Poljska, Bugarska i druge.

Iako je u povezivosti zabilježila određeni skok na 20. mjesto, u toj kategoriji DESI-a Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom (s rezultatom od 45,4 naspram 50,2 u EU), a najbolji rang ili 13. mjesto ima u kategoriji integracije digitalnih tehnologija, u čemu je i iznad EU, sa rezultatom 40 naspram 37,6.

U kategoriji ljudskog kapitala je na 16. mjestu, sa gotovo sličnim rezultatom kao i EU, 46,7 naspram 47,1, dok u kategoriji digitalne javne ili e-usluga stoji najlošije, na 24. mjestu, sa rezultatom 52, naspram 68,1 za cijelu EU.

U izvješću se ističe i da je Hrvatska dobro pokrivena brzom širokopojasnom mrežom, no ukupno korištenje fiksnog širokopojasnog pristupa neznatno je ispod prosjeka EU-a, dok za dodjelu spektra za 5G u kolovozu 2021. napominju da je polazište za daljnje ubrzanje digitalne transformacije i donosi pogodnosti poduzećima i pojedincima.

Udio građana u Hrvatskoj s najmanje osnovnim digitalnim vještinama i dalje je nizak u usporedbi s prosjekom EU-a, no iz EK ističu uspješnu provedbu programa e-Škole, kao i nastavak korištenja mogućnosti digitalnih tehnologija od strane poduzeća te nagli porast popularnosti elektroničkih računa - u 2018. ih je koristilo 12 posto poduzeća, a u 2020. njih 43 posto, što povezuju s izmjenom Zakona o javnoj nabavi kojom su e-računi postali obvezni za poduzeća.

Iz EK u izvješću za DESI i Hrvatsku navode i da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja do sredine 2022. planira dovršiti nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva za razdoblje od 2021. do 2027. te da se izrađuju i strategija pametne specijalizacije za razdoblje 2021.–2029. i nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije.

Spominju i da je Hrvatska poduzela korake za poboljšanje digitalnog pristupa javnoj upravi, poput uvođenja platforme za elektroničko plaćanje pristojbi na temelju elektroničke osobne iskaznice, te da Nacionalnim planom oporavka i otpornosti ambiciozno planira djelovanje s reformama i ulaganjima povezanima sa svim dimenzijama indeksa DESI.

HAKOM-Obuljen: Za dalji pomak iznimno važno ukloniti prepreke za gradnju  

U zaključku izvješća za Hrvatsku, iz EK ističu njezin umjeren napredak u ostvarenju ciljeva gigabitnog društva, ali i da još trebaju znatna poboljšanja.

"Visoke naknade za pravo puta prepreka su uvođenju mreža vrlo velikog kapaciteta, čije bi uvođenje moglo dodatno olakšati apsorpcijom sredstava EU-a, provedbom paketa mjera za povezivost i boljom koordinacijom središnje i lokalne uprave kad je riječ o izdavanju dozvola i naknadama", poručuju u izvješću DESI iz EK, naglašavajući i da je nedavna dodjela spektra za 5G mrežu u Hrvatskoj važan korak prema digitalnoj transformaciji.

Pomak u kategoriji povezivosti, predsjednik Vijeća HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti) Tonko Obuljen na upit Hine objašnjava nastavkom investiranja operatora u razvoj i izgradnju mreža unatoč krizi izazvanoj pandemijom, čime raste i broj raspoloživih priključaka vrlo velikih brzina.

"Na žalost, povećanje dostupnosti ne prati i potražnja za velikim brzinama (100 Mbit/s i veće), ali vjerujem da će se povećati u skoro vrijeme s obzirom na to da se u ovoj godini povećala tržišna utakmica na fiksnom nacionalnom tržištu. Također, pokrivanje 4G mrežom je na razini EU prosjeka kao i korištenje mobilnog interneta, dok smo u spremnosti za 5G u samom vrhu EU-a. Indikator pokrivanja za 5G je mjeren u 2020. kad dodjela spektra nije bila još realizirana", komentira DESI Obuljen.

Smatra i da je za daljnji napredak u povezivosti iznimno važno ukloniti prepreke za izgradnju mreža kako bi se dovršili postojeći i omogućili i novi projekti uz korištenje sredstava EU-a, prvenstveno za ruralna područja, ali i osigurali uvjeti za izgradnju 5G mreža, pri čemu u HAKOM-u očekuju doprinos razvoju tržišta i od novih operatora koji su dobili regionalne 5G frekvencije.

U EU napredak, ali može se više

Komentirajući DESI indeks za 2021. izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager poručila je da se unatoč napretku svih članica u EU može učiniti više u digitalizaciji, te građanima i poduzećima omogućiti pristup pogodnostima koje nude digitalne tehnologije, dok je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton naglasio da je važno bilo postaviti ciljeve za 2030., ali da ih se mora i ostvariti.

DESI za 2021. usklađen je naime i s velikim inicijativama politike, uključujući Digitalni kompas 2030. kao europski pristup za digitalno desetljeće, u kojem se iznose ambicije, vizija i ciljevi digitalne transformacije za 2030. u četiri glavne točke - vještine, infrastruktura, digitalna transformacija poslovanja i digitalizacija javnih usluga.

Njima se bavi i DESI, čiji zaključci za cijelu EU za 2021. pokazuju da 56 posto svih građana ima bar osnovne digitalne vještine, kao i da je blago porastao broj zaposlenih stručnjaka u ICT sektoru, sa 7,8 milijuna u EU u 2019., na 8,4 milijuna u 2020., no kako i 55 posto poduzeća ima nedostatak tog kadra s naprednim digitalnim vještinama što usporava digitalnu transformaciju poduzeća u mnogim državama članicama.

S te strane, EK smatra i da će trebati još puno napora da se dođe do ciljeva digitalnog desetljeća za 2030. kada bi u EU trebalo bilo 80 posto stanovništva s osnovnim digitalnim vještinama i 20 milijuna ICT stručnjaka.

Spektar 5G dodijelilo 25 članica, a komercijalne 5G usluge u 13 država

Podaci iz DESI-ja za 2021. o povezivosti u EU pokazuju poboljšanje u području mreža vrlo velikog kapaciteta, koje su dostupne u 59 posto kućanstava, što je i povećanje u odnosu na 50 posto iz DESI-ja za 2020., ali i još daleko od univerzalne pokrivenosti gigabitnim mrežama, što je također cilj za 2030.

Spektar za 5G dodijelilo je 25 država članica, dok je godinu prije takvih bilo 16, a komercijalne 5G usluge puštene su u rad u 13 država članica, uglavnom u urbanim područjima.

U integraciji digitalnih tehnologija zabilježen je velik rast korištenja tehnologija u oblaku, sa 16 posto poduzeća u 2018., na 26 posto u 2020., čemu su predvodnici i dalje velika poduzeća, koja se puno više od malih i srednjih služe elektroničkom razmjenom informacija putem programâ za planiranje poslovnih resursa (ERP) i usluga u oblaku.

Ipak, tek manji dio poduzeća koristi napredne digitalne tehnologije, poput velikih količina podataka, njih tek 14 posto, a umjetnu inteligenciju 25 posto, u čemu iz EK navode da je cilj za 2030. da čak 90 posto malih i srednjih poduzeća dođe do osnovne razine digitalnog intenziteta, a da najmanje 75 posto svih poduzeća upotrebljava napredne digitalne tehnologije.

Podatke iz izvješća o DESI-ju prati i studija o doprinosu ICT-a mjerama za okolišnu održivost u EU, koja otkriva da 66 posto poduzeća u EU koristi rješenja iz područja ICT-a za smanjenje utjecaja na okoliš, a EK očekuje u godinama ispred i znatna poboljšanja u području digitalnih javnih usluga.

​​

Reci što misliš!