Na prostorima nekadašnje Tvornice glinice na Bravaru ponad Obrovca uskoro bi trebala biti pokrenuta jedna sasvim neobična tvornica, tvornica za oporabu otpadnog grita u kojoj bi bilo posla za najmanje 30 ljudi.

A u kojoj bi se, između ostalog, „prala“ i troska nagomilana u čuveno „crno brdo“ kod Biljana Donjiih.

Što je to uopće „otpadni grit“ i o kakvoj se tvornici radi može se ponešto saznati i iz javno objavljenih dokumenata Ministarstva zaštite okoliša.

Tvrtka Grit Inter d.o.o. iz Zagreba planira izgradnju tvornice u dosadašnjim prostorima Tvonice hidrauličnih cilindara, a u tom bi se pogonu prvenstveno prerađivao otpad nakon pjeskarenja brodova, automobila, vlakova i drugih metalnih površina nagriženih rđom.

U biti je to tehnologija koje je vlasnik Gritankos iz Žura na Kosovu, oni proizvode bakreni grit, sitne čestice od bakra, koji se koristi za postupke pjeskarenja i radove antikorozivne zaštite. Taj otpadni grit s ostacima boja, metala i nečistoća, na Bravaru bi se reciklirao u postupku koji ne bi smio utjecati na okoliš.

Proizvodnja 192 tone na dan

Ministarstvo zaštite okoliša je zatražilo provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš tog postrojenja za recikliranje otpadnog grita iz brodogradnje kako bi se isti mogao ponovo koristiti kao abrazivno sredstvo za čišćenje brodova u brodogradilištima.

- U završnoj smo fazi izrade studije utjecaja na okoliš i vjerujemo da s tim ne bi trebalo biti problema, jer je već u startu Ministarstvo ocijenilo kako nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti  zahvata na ekološku mrežu, kaže Ivan Prižmić, direktor Grit Intera.

Tehnološki postupak oporabe otpadnog grita provodio bi se u nekoliko faza-  otpadni grit bi se dopremao u jumbo vrećama teškim 1,5 tona, a onda bi u halama, u zatvorenom prostoru, obavio postupak suhog prosijavanja na vibracijskom situ, čišćenje i odmašćivanje pranjem („ribanjem“), mokro prosijavanje, te na koncu proizvodnja ocijeđenog recikliranog grita.

Zaostali mulj bi se dodatno cijedio, a sve bi bilo smješteno unutar postojećih hala sada još zvanih Tvornica hidrauličnih cilindara. Predviđeni su kapaciteti za proizvodnju 192 tone na dan, odnosno 57.600 tona godišnje s tim da bi 75 posto bio reciklirani grit, a ostatak jalovina.

Procjena utjecaja na okoliš pri kraju

Uprava za zaštitu prirode je već dalo ocjenu kako se planirani zahvat nalazi izvan zaštićenih područja (800 metara od Zrmanje i 900 metara od granice Parka prirode južni Velebit) te da je prihvatljiv za ekološku mrežu. Suglasnost je dao i Sektor za održivo gospodarenje otpadom te Uprava vodnog gospodarstva.

U prethodnom postupku iz općine Jasenice na čijem se području nalazi Bravar došlo je mišljenje da bi ipak „zbog manipulacije opasnim otpadom u smjeru vjetra čiji utjecaj može biti značajana na obiteljske kuće i rijeku Zrmanju koje se nalaze u blizini, bila potrebna dodatna procjena svih nepovolljnih utjecaja“. Tako je okolišnu dozvola ipak zatražena i elaborat je u završnoj fazi izrade.

U Grit Interu očekuju da će do kraja studenog završiti pregovore i postati vlasnici Tvornice hidrauličnih cilindara. Tu je tvornicu prije rata u Obrovcu podigao „Đuro Đaković“ u njoj je radilo stotnjak metalaca, a nakon rata država je ispražnjene pogone prodala umirovljenom pukovniku Stipanu Jukiću za simboličan iznos,  a potom je HBOR dokapitalizirao s dodatnih 6 milijuna kuna koji su zatim pretvoreni u vlasnički udjel.

No tvornica nikada nije proradila, hale godinama zjape prazne i propadaju, a  HBOR je dosad nekoliko puta  bezuspješno pokušavao prodati svoj udjel od 38 posto. THC se inače prostire na 32.700 metara četvornih, s tim da  je veliki dio pod halama, nadohvat je i sva potrebna infrastruktura.

Patent za pranje „crnog brda“

- U elaboratu predviđeno je zapošljavanje 30 ljudi, ali možda bude i više, ovisno o poslu. Naime, osim otpadnog grita namjeravamo prerađivati i trosku iz tzv. crnog brda kod Biljana Donjih. Fond za zaštitu okoliša priprema tennder za davanje prava na preradu materijala iz „crnog brda“, mi računamo da se tu radi o preko 200 tisuća tona materijala koji bi bilo velika šteta negdje baciti u kraške jame. A treba ga ukloniti iz blizine Biljana, kaže Prižmić.Kao važan argument za ulazak u ovaj veliki posao Prižmić kaže da je njihoj tvrtki partner Gritankos upravo odobren patent u EU za preradu ovakve vrste otpada.

- Jedini u svijetu imamo patent za pranje takve šljake, to je sto posto bio sredstvo koje „jede“naftu, otrove, ulja, itd. Radi se o jedinstvenom rješenju- peremo s bio sredstvima, ne zagađujemo ništa jer nema otpadnih voda. Zato sam uvjeren da ćemo dobiti tender od Fonda za zaštitu okoliša.

Ako to dobijemo imat ćemo i više zaposlenih. Mi bismo od toga proizvodili vrlo fini pijesak, dva puta tvrđi od kamena, a služio bi za posipanje putova, izradu građevinskih blokova i slično. Od grita je također mogućnost proizvodnje pločica, a sve to što bismo mi prerađivali dosad se bacalo posvuda u prirodu, iako je riječ o opasnom otpadu, kaže na kraju Ivan Prižmić.