Samo u ovom trenutku sazvane su sudske dražbe 248 kuća i 63 stana - sve će to biti prodano u idućih mjesec do dva, otkriva Večernji list, a ministar Ivan Šuker hrvatskoj javnosti poručuje da se takvo što događa samo u Americi

Iako je samo od 2005. godine do danas na sudskim dražbama prodavano najmanje šest tisuća nekretnina građana koji su zapali u dugove, ministar financija Ivan Šuker u četvrtak je u Saboru izjavio da ni jedna hrvatska banka ni jednoga hrvatskoga građanina nije bacila na ulicu!

Samo u ovom trenutku sazvane su sudske dražbe 248 kuća i 63 stana - sve će to biti prodano u idućih mjesec do dva, a ministar hrvatskoj javnosti poručuje da se takvo što događa samo u Americi.

Šuker pokreće ovrhe

K tome, svaku petu ovrhu i dražbu pokreće upravo Porezna uprava Ministarstva financija, zbog dugova građana za poreze i druga davanja državi, uprava koju već šest godina vodi - ministar Ivan Šuker.

Kad ga je esdepeovac Nenad Stazić upitao spava li mirno jer svakoga dana pet obiteljskih kućanstava odlazi na bubanj, ministar Šuker izjavio je: 'Za razliku od vas, ja spavam sjajno, imam mirnu savjest. A vi ste očigledno ovih dana gledali vijesti negdje iz Amerike jer ovo što govorite ne događa se u Hrvatskoj. Nijedna hrvatska banka ni jednoga građanina nije bacila na ulicu. Hrvatska se u krizi dobro snašla i dobro se s njom borila. Vi biste i tužili i presuđivali i zatvarali. Za takvu se Hrvatsku nismo borili!'.

Tako je odgovorio ministar financija I. Šuker. U proteklim godinama mnogo je tekstova objavljeno o ovrhama nad stanovima, kućama i zemljištem u vlasništvu građana, a prije mjesec dana posljednji takav objavljen je upravo u Večernjem listu! Kako bilo, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u posljednje četiri godine u Hrvatskoj je na dražbi prodavano 6168 nekretnina, zbog različitih vrsta dugova.

Čak 93 posto tih nekretnina bilo je u vlasništvu građana, a samo sedam posto u vlasništvu tvrtki, pa je očito riječ ipak samo o građanima koji ostaju bez imovine, često i bez krova nad glavom.

Hrvatska tvornica beskućnika

Koliko država o svemu tome vodi računa vidljivo je iz ministrova odnosa prema problemu koji očito stvara dodatan broj beskućnika. Oko 40 posto ovrha pokreću financijske kuće: banke, kartičarske kuće, štedno-kreditne zadruge i osiguravajuća društva.

Građani su u nevolje dospjeli jer nisu uspjeli plaćati rate kredita ili podmiriti račune na karticama.

Oko 20 posto ovrha pokreće Porezna uprava, ostalo pak različiti komunalci koji sjedaju na nekretnine zbog neplaćenih računa za struju, plin. Građani, dakle, ostaju bez imovine ne samo zbog dugova bankama nego i zbog različitih drugih neplaćenih računa!

Glavni razlog zbog kojeg je, dakako na poticaj EU, uveden internetski očevidnik nekretnina prije četiri godine bio je sprečavanje manipulacija i korupcije.

Naime, sudovi dražbe objavljuju na oglasnoj ploči, donedavna za to nisu morali znati čak ni vlasnici nekretnina pa onaj tko želi kupiti - ako nije u dosluhu s nekim sa suda - mora redovito obilaziti sudove. Sada sudovi moraju prijaviti svaku dražbu i onda je svatko tko ima pristup internetu može naći na stranici Hrvatske gospodarske komore.

U Zagrebu 1330 ovrha nad nekretninama!

Međutim, podaci pokazuju da se svi sudovi te obveze ne pridržavaju, a ni predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin do sada nije provjeravao drže li se sudovi zakonske obveze koja sprečava kriminal u pravosuđu! Primjerice, s dubrovačkog područja u četiri godine prijavljene su samo četiri dražbe nekretnina!

'Nisu bile samo četiri dražbe, ali sud dugo nema dovoljno sudaca ni sudskih savjetnika, a tek je prije godinu dana zaposlen informatičar' - kaže sudac Željko Soldo, glasnogovornik Općinskog suda u Dubrovniku. Međutim, podataka iz Dubrovnika, u kojem nekretnine dosežu najviše cijene u Hrvatskoj, i dalje nema u očevidniku! Slično tome, ni zagrebački Općinski sud ne prijavljuje u očevidnik baš sve dražbe.

U četiri godine prijavljena je samo 371 dražba, a na naš upit Nives Šimunović, glasnogovornica Općinskoga suda u Zagrebu, kaže kako je u tijeku čak 1330 ovrha nad nekretninama! Doduše, nisu u svim tim ovršnim postupcima određene dražbe, ali razlika u brojkama ipak je prevelika.

Glasnogovornica se poziva na zakonsku odredbu koja nalaže da se tek za postupke pokrenute nakon 2005. godine dražbe prijavljuju, ali nema podataka koliko je dražbi protuzakonito neprijavljeno.

Na odgovor iz Vrhovnog suda na pitanja o ovrhama čekali smo puna dva tjedna, a u njemu predsjednik B. Hrvatin optimistično zaključuje kako 'sudovi svake godine prijavljuju sve veći broj dražbi, što upozorava na to da je očevidnik na putu potpune prijave i objavljivanja podataka'.

Pogodovanje odabranima

Put je do sada dug četiri godine pa se čini da svaki način za uvođenje transparentnosti u nas svi mogu zaobići, čak i sudovi.

Predsjednik Hrvatin ističe čak i kako se oglasom u sudu te dostavom obavijesti strankama osigurava javnost ovršne prodaje nekretnina! Valja podsjetiti na to da je bilo već i sudskih postupaka zbog sumnji u pogodovanja sucima bliskim osobama.

K tome, posve je sigurno da se takvim oglašavanjem prodaje nekretnina ne mogu postići cijene koje bi ispunile cilj ovrhe - da vjerovnici naplate svoja potraživanja. Nedavno smo pisali o tome kako sudovi prodaju slavonske oranice u bescjenje, za 200 do 700 kuna!

Takva prodaja ne može pogodovati ama baš nikomu osim onoga tko se tako domogne jeftine nekretnine...