U pet hrvatskih gradova se prosvjedovalo protiv međunarodnog sporazuma ACTA, uz vrlo slab odaziv prosvjednika, javlja Slobodna Dalmacija . U pozivu na prosvjed organizatori su podsjetili na to da prosvjedi protiv ACTA-e, koji su 11. veljače održani diljem Europe, pokazuju rezultate.

Milijuni građana prisilili su premijere, vlade i parlamente više zemalja Europske unije da pozorno pročitaju dokument, ozbiljno shvate opasnosti koje sporazum donosi i odgode potpisivanje.

Protivnici ACTA-e smatraju da će sporazum omogućiti blokiranje sadržaja na internetu, bez obzira na to je li piratski ili nije, čime će ugroziti temeljne ljudske slobode i prava. Zato su organizirali on-line peticiju i do sada su prikupili više od milijun potpisa.

ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) međunarodni je trgovački sporazum protiv krivotvorenja, koji je izazvao brojne prosvjede zbog straha da bi se pod krinkom zaštite autorskih prava mogla ugroziti sloboda i pravo na internet. Vijeće EU-a je u prosincu 2011. jednoglasno prihvatilo ACTA-u i ovlastilo zemlje članice da ga potpišu. Krajem siječnja u Tokiju potpis na ACTA-u stavile su 22 zemlje članice.

Više zemalja EU-a zaustavilo je proces ratifikacije toga sporazuma dok se ne razjasni koji je njegov stvarni domet. Ni unutar Europske komisije nema potpune suglasnosti o njegovu stvarnom značenju i dometima.

- Namjeravamo zatražiti od najvišeg europskog suda procjenu je li ACTA na bilo koji način u neskladu s temeljnim pravima i slobodama u EU-u - izjavio je prije tri dana povjerenik Europske komisije za trgovinu Karel de Gucht.