U Šibensko-kninskoj županiji lani je umro 71 branitelj, u Splitsko-dalmatinskoj 184, u Zadarskoj 89 branitelja

Od osamostaljenja Hrvatske do danas umrlo je više od 20 tisuća hrvatskih branitelja, a stopa smrtnosti zadnjih nekoliko godina alarmantna je. Naime, samo u razdoblju od 2005. do 2011. preminulo je 12 tisuća hrvatskih branitelja što predstavlja porast smrtnosti za enormnih 160 posto.

Brojke o smrtnim slučajevima u prošloj godini govore da je najveći broj umrlih na područjima koja su bila izravno zahvaćena ratnim djelovanjima i gdje je prva crta bojišnice bila duga. To se ne odnosi samo na Grad Zagreb, ali je činjenica da tamo živi najveći broj stanovnika. Na tom je području u 2011. umrlo 300 hrvatskih branitelja.

Osječko-baranjska županija ostala je bez 250, a Sisačko-moslavačka bez 203 svoja branitelja. U Šibensko-kninskoj županiji lani je umro 71 branitelj, u Brodsko-posavskoj 117, u Vukovarsko-srijemskoj 163, u Splitsko-dalmatinskoj 184, u Zadarskoj 89 branitelja... Dakle, samo u jednoj godini preminula su 2.354 hrvatska branitelja, a u tim brojkama kriju se i slučajevi suicida.

Prema riječima Tomislava Čolaka, predsjednika kninske podružnice Udruge Prvi hrvatski redarstvenik, brojke se odnose samo na slučajeve smrtnosti koje se evidentira preko uzimanja naknada za slučaj smrti, odnosno za troškove pokopa. Ima i obitelji koje ne traže nikakvu naknadu što znači da je ukupna brojka i veća od 12.000, odnosno od 20.000 slučajeva smrti koliko ih je bilo od hrvatske samostalnosti pa do prošle godine.

Najveći broj branitelja preminuo je s dijagnozom raznih karcinoma, te od posljedica srčanog i moždanog udara. Čolak posebno zabrinjavajućim drži podatak o iznimno visokoj stopi suicida koja iznosi 10 posto, odnosno dvije tisuće branitelja odlučilo se na ovaj očajnički čin, piše Vjesnik.

Što je uzrok tako visokom mortalitetu među braniteljskom populacijom? Čolak kaže da se ovom problematikom nitko posebno ne bavi iako je i s razine kninske udruge u nekoliko navrata slano upozorenje o visokoj stopi smrtnosti te umiranju mlađih osoba kojima je život prosječno skraćen za dvadesetak godina. Upravo u zadnje vrijeme iznenada su umrla dva branitelja sa šibensko-kninskog područja, jedan u dobi od 51, a drugi u 53. godini života. Umrli su od infarkta srca i moždanog udara. Vjeruje se da posljedice ratnog stresa i danas, više od dva desetljeća od početka rata, uzimaju danak. Zanimljivo je da nitko od stručnjaka nije krenuo u sustavno istraživanje uzroka velike smrtnosti u zadnjih 6-7 godina ili od završetka rata do danas.

Poznato je samo da se dr. Mladen Lončar referirao spram alarmantnih brojki i spominjao uzroke smrtnosti među vojnom populacijom na svjetskoj razini. Utvrđeno je, naime da kumulativni ratni stres može poslužiti kao 'okidač' i izazvati bolesna stanja koja se, kad nastupe, progresivno razvijaju. Čolak je Ministarstvu branitelja predložio i da se u novome zakonu o braniteljima uvede i pravo na besplatni sistematski pregled.