Gotovo četvrtina hrvatskoga gospodarstva temelji se na sektorima koji su potencijalno ranjivi na klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, a to uključuje i poljoprivredu i turizam koji Hrvatskoj godišnje prihoduju 9,23 milijarde eura. Između 2000. i 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti, uključujući suše i poplave, prouzročili su u poljoprivrednom sektoru štetu koja je u prosjeku iznosila 173 milijuna eura, piše Glas Slavonije.

Energetski sektor je također bio pogođen ekstremnim vremenskim uvjetima: suša je 2003. godine koštala Vladu između 63 i 96 milijuna eura, koliko su iznosile naknade zbog gubitaka u proizvodnji struje prouzročenih manjim protokom rijeka i manjom proizvodnjom hidroenergije, piše Glas Slavonije. 'Takvi bi problemi mogli postati i učestaliji', stoji u 'Procjeni ranjivosti od klimatskih promjena Republike Hrvatske' čiji su autori Ksenija Vitale s Medicinskog fakulteta i Zaviša Šimac iz Državnoga ureda za zaštitu i spašavanje.

'Klimatske promjene se manifestiraju povećanjem temperature zraka što ima dalekosežne implikacije na osjetljivu ravnotežu prirode. Globalno gledajući, klimatske promjene su rezultirale smanjivanjem snježnog pokrivača i ledenih površina na kopnu i moru. Otapanje leda je rezultiralo povećavanjem razine mora, a to je velika prijetnja za hrvatsku obalu i otoke. Toplinski valovi postali su učestali i izazivaju veću smrtnost starijih osoba i osoba sa zdravstvenim problemima', iznose autori studije.

Problem navodnjavanja

'Klimatske su promjene vidljive kako u porastu temperature, tako i u eskalaciji broja ekstremnih događaja', objašnjava Vitale. Prosječno su se, primjerice, bilježile dvije oluje s tučom godišnje, a sada ta brojka već iznosi 16. Ove smo godine imali 6.000 požara otvorenog prostora, a dosadašnji je prosjek bio 2.000. Zanimljivo je da su požari dosad uglavnom izbijali u priobalju, a ovoga smo ih ljeta imali i u Slavoniji - objašnjava Vitale. Autori studije analizirali su četiri područja koja su najranjivija na promjene klime, a to su poljoprivreda, turizam, zdravstvo i energetika.

Promjenu klime nije pratila prilagodba poljoprivrednika, koji ustrajavaju u kulturama poput pšenice i kukuruza, umjesto da se pokuša s usjevima koji bolje podnose sušna razdoblja. To nas dovodi do problema navodnjavanja. Samo je 0,86 posto hrvatskih oranica pokriveno sustavom navodnjavanja zbog čega ne možemo ublažiti posljedice sve češćih suša, niti možemo sustavom kanala sačuvati vodu u razdobljima s velikom količinom padalina. Govoreći o zdravstvu, Vitale ističe kako je glavni problem zastarjelost zgrada bolnica. 'Dovoljno je reći da je 30 posto bolnica sagrađeno u 19. stoljeću, a zna se da bi bolnice morale ostati funkcionalne i tijekom najgorih uvjeta koji uključuju i prirodne katastrofe', ističe Vitale.

Širenje bolesti

'Osim toga, toplije vrijeme moglo bi pogodovati širenju bolesti koje se prenose hranom ili vodom, osobito želučano-crijevnih infekcija. Očekuju se i promjene kod alergija, s mogućim povećanjem broja osoba koje pate od sezonskih peludnih alergija. Očekuje se i širenje insekata koji prenose bolesti izvan njihovih prirodnih staništa poput tigrastog komarca. Ovom nositelju mnogih virusa i parazita je prirodno stanište na području jugoistočne Azije, no prvi je put u Hrvatskoj zabilježen 2004. godine, a postoji i opasnost da bi se malarija mogla pojaviti na priobalnim područjima', navodi studija.

Klimatske promjene turizmu nose i dobre i loše strane. S jedne bi se strane mogla produžiti turistička sezona zbog povišenja temperatura, a s druge bi pojedini dijelovi zbog suše mogli biti turistički neadekvatni. Sumirajući poglavlje energetike, Vitale je naglasila kako se treba više okretati obnovljivim izvorima energije. Vjerojatno će opasti proizvodnja hidroenergije zbog nižeg vodostaja rijeka izazvanog smanjenjem oborina - možda i za čak 50 posto do kraja 21. stoljeća. Ali predviđeno povećanje broja toplih dana vjerojatno će se pokazati korisnim za kapacitete solarne energije u Hrvatskoj, navodi se u studiji.