Posljedice klimatskih promjena i više su nego vidljive, a prema posljednjim izvješćima mogle bi biti gore od onog što se ranije predviđalo. 

Britanski medicinski časopis The Lancet objavio je izvješće u kojem stoji da bi četiri puta više ljudi moglo biti izloženo ekstremnim kišama, a tri puta više ljudi sušama u odnosu na brojke iz 1990-ih.

Klimatske promjene su i veliko zdravstveno pitanje, a to se često zanemaruje u političkim raspravama, piše Guardian. Naime, procjenjuje se da bi mogle uništiti ono što je u globalnom zdravstvu postignuto u posljednjih pola stoljeća. Poraste li temperatura za četiri stupnja, posljedice bi mogle biti katastrofalne. Stoga se to mora spustiti na zagrijavanje od dva stupnja ili manje.

Korist koju zdravlje ljudi ima od smanjenja uporabe fosilnih goriva jest tolika da se procjenjuje da bi borba protiv globalnog zagrijavanja mogla biti najveća prilika za poboljšanje ljudskog zdravlja u 21. stoljeću. Gotovo svaka radnja koju poduzimamo za zaštitu od klimatskih promjena mogla bi pomoći našem zdravlju, tvrdi se.

Eco Experts objavili su infografiku koja pokazuje kako bi klimatske promjene mogle odraziti na pojedine zemlje. Karta prikazuje njihovu osjetljivost na klimatske promjene, ali i spremnost da se nose s izazovima koje one nose.

Zemlje su rangirane bez dubinske analize njihovih karakteristika i različitih regija. Zemlje u Africi i Aziji pokazuju opasnu razinu osjetljivosti na promjene i nisku razinu spremnosti, dok su zemlje koje su glavni uzročnici klimatskih promjene vrlo dobro pripremljene za borbu protiv njih. 

Hrvatska se nalazi u gornjoj polovici ljestvice, s od 60 do 69 posto šanse da preživi posljedice klimatskih promjena.