Četiri najveća Hrvatska grada: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek bit će u fokusu i ovih lokalnih izbora. Postati ili ostati gradonačelnikom jednog od ovih gradova pitanje je moći, velikog utjecaja i prestiža. No, sudeći po stanju financija i budžeta prije bi moglo biti pitanje velikih glavobolja. Istražili smo što čeka nove ili stare gradonačelnika nakon lokalnih izbora.

Koliko je stvarni dug glavnog hrvatskog grada s pripadajućim Holdingom vjerojatno ne bi izračunali ni najbolji svjetski matematičari. Politički protivnici aktualnog gradonačelnika Milana Bandića zbrajaju i oduzimaju, računaju kamate i prebrojavaju obveznice. Govori se o milijardama kuna ukupnog duga, koje će vraćati unuci i praunuci Zagrepčana. Proračun iznosi oko 7 milijardi kuna. Holding je u banani, tramvaji su vlasništvo banaka, deponij na Jakuševcu samo što ne pukne po svim šavovima.

Bandić, u svom stilu, kaže: "Strpite se malo, sve je OK, građani će svoje reći 19. svibnja".

Nedavno je, ne samo novinarima, nego i u dnevnim tiskovinama objavio da je gradski dug svega 520 milijuna kuna i upro prstom u Holding koji više nije njegov. Ni u drugom najvećem hrvatskom gradu situacija nije bajna.

Što će u Splitu dočekati novog ili starog gradonačelnika? Zapadna obala, sasvim sigurno. Ali i dug za njenu gradnju. 23 milijuna kuna koštala je ta šetnica, aktualni gradonačelnik Željko Kerum dodat će novce iz proračuna još za križ i spomenik Franji Tuđmanu. I koncert Marka Perkovića Thompsona. 815 milijuna kuna težak je proračun, dugovi navodno prelaze 300 milijuna, Arena se svako malo zatvori, sportski su klubovi na rubu propasti. Kerum nije zainteresiran za razgovor.

"Neću komentirati izmišljotine, toga je toliko - izmišljotina i tih stvari, tko će to sve komentirat`", izjavio je nedavno splitski poteštat.

Riječki pak gradonačelnik Vojko Obersnel upućuje na to da je proračun javno dostupan dokument. I njemu je smiješno odgovarati na optužbe da je grad prezadužen.

"Ne postoji grad, poduzeće ili država koji bez zaduživanja idu naprijed, rekao je Obersnel koji investicije privlači javno - privatnim partnerstvom. "Neke su već pokrenute i donose ogroman potencijal otvaranja novih radnih mjesta", uvjerava Obersnel.

200 milijuna kuna ove godine Obersnel je izdvojio samo za bolnicu, kampus i sveučilišne stanove. Dapače, kaže, da je mogao, uzeo bi i još više kredita. Dijametralno suprotno razmišlja osječki gradonačenik Krešimir Bubalo.

"Bit će besplatno ovo i ono - i danas slušate razna obećanja. Ali besplatno nema ništa. Da bi nešto bilo besplatno, Grad mora naći sredstva da bi se to financiralo", zaključuje Bubalo.

On je, među gradonačelnicima najvećih hrvatskih gradova, u upravljanju gradskim novcem bio najštedljiviji pa mu je prošle godine čak ostalo 50ak milijuna kuna viška.

Istodobno, Osijek se bori s ogromnom stopom nezaposlenosti, a i nelikvidnost je boljka posebno izražena na istoku zemlje. Ukupno će četvero gradonačelnika ovih gradova nakon izbora na raspolaganju imati gotovo 9 milijardi proračunskih kuna.

Ogroman novac znači ogromnu odgovornost, a kome će biti povjerena odlučit će građani 19.svibnja ili 2. lipnja.