Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potpisao je Bjelovaru ugovore o potporama za energetsku učinkovitost.

Od raspoloživih 11 i pol milijuna kuna, Bjelovarsko-bilogorska županija uspjela je povući 711 tisuća, mahom za energetsko certificiranje javnih ustanova, bolnicu i škole. Ministar to drži pametnim ulaganjem za vremena koja dolaze.

"Moram priznati da je Bjelovarsko - bilogorska županija bila najefikasnija u pripremi. Zašto? Zato što je angažirala 28 škola, javnih ustanova, bolnica, što ni jedna županija nije napravila u toj mjeri, a koji su se kandidirali za onaj posao koji svakako moraju odraditi - energetsko certificiranje. Ali ne samo to. Tu je i zamjena toplinskog sustava, znači jedna peć na palete, termoizolacija, zamjena stolarije, sve je to uključeno", rekao je Vrdoljak.

U energetskom certificiranju škola i podizanju razine energetske učinkovitosti ostalih prijavljenih na natječaj, Bjelovarsko-bilogorska županija će sudjelovati s dodatnih 300 do 400 tisuća kuna. Župan Damir Bajs ističe kako je energetsko certificiranje i zamjena stolarija, pogotovo u školama, put ka što bržim uštedama i onome što se želi postići već kroz godinu dana.

"Imamo situaciju da je većina naših škola onakva kakve želimo, s minimalnim troškovima održavanja. Novce onda možemo prebaciti na ono što je puno bitnije, a to je obrazovanje naših učenika", smatra Bajs.

Uštedama, odnosno ulaganjem u obnovljive izvore energije vodi se i država. U tom smislu Vrdoljak najavljuje kako za Hrvatsku bolja vremena tek dolaze.

"Vrlo velika sredstva će se odvojiti za smanjenje potrošnje energije u EU, jer smo ovisni o dobavi raznih energenata, kao veliko gospodarstvo od 500 milijuna ljudi. Jedan od ciljeva će biti da se pametnim modelima i osiguranim novcem smanji ovisnost o energentima čitavog europskog gospodarstva. Bili bi neozbiljni kada tu šansu danas ne bi iskoristili u Hrvatskoj", zaključio je ministar gospodarstva.

Udio obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj danas je 16,8 posto. Ministar Vrdoljak tvrdi da ćemo do 2020. godine i zadanih 28 posto uspjeti stići i to posebno ulažući u biomasu i njezinu sirovinsku bazu. Tako, kaže, stvaramo 15 puta više radnih mjesta nego recimo ulažući u dobivanje energije iz vjetra.