Broj liječenih ovisnika u Hrvatskoj prošle je godine bio na približno istoj razini kao u 2012., a među novopridošlima sve je manji udio opijatskih, a sve veći neopijatskih ovisnika, preliminarni su podatci predstavljeni danas na konferenciji za novinare u Vladi, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv zloporabe droga i nezakonitog prometa (26. lipnja).

Prema podatcima Ureda za suzbijanje zloporabe droga za čitavu Hrvatsku, stopa liječenih osoba zbog zloporabe droga u odnosu na 100.000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine je 272,1 - pri čemu je najviša u Istri, izvijestio je ravnatelj Ureda Željko Petković.

Naglasio je da je 'narko tržište' EU i Hrvatske sve kompleksnije, gubi se podjela na stare i nove droge, kao i granice među legalnim tvarima, pojavljuju se nove psihoaktivne tvari, kombiniraju se s lijekovima i alkoholom, a ovisnička ponašanja se javljaju sve ranije.

Voditelj Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Marijan Erceg rekao je da od ukupno 7.857 osoba liječenih tijekom 2013. većinu, kao i prethodnih godina, čine muškarci, pa je omjer u odnosu na žene 4,6 naprama 1, a najčešće su u dobi od 30 do 34 godine.

Među liječenim ovisnicima najprisutniji je opijativni tip ovisnosti, dodao je.

Prema podatcima, ovisnička populacija u Hrvatskoj, kao i u Europskoj uniji, sve više stari, što pokazuje da se osobe u sustavu liječenja zadržavaju duži niz godina, dok je broj novopridošlih stabilan.

Kao glavni povod uzimanja najčešće se navodi utjecaj vršnjaka ili partnera, zatim znatiželja te psihološki problemi ili zabava.

Erceg je istaknuo kako se smanjuje broj liječenih osoba, odnosno od 1996. godine vidljiva je stagnacija te da ovisnici od prvog javljanja na liječenje 'nakupe desetogodišnji staž'.

Ovisnici o opijatima imaju najčešće završenu srednju školu i nezaposleni su, a među pratećim bolestima najčešći su hepatitis B i C te HIV.

Na novinarski upit Erceg je potvrdio kako je sustav prevencije stabilan i dobro funkcionira, ovisnici se u njemu zadržavaju dulje vrijeme i prolaze različite tretmane, a na supstitutivnu terapiju godišnje se potroši oko 50 milijuna kuna.

Na upit o smrtnosti ovisnika u prošloj godini Erceg nije mogao dati konkretan podatak jer ga još očekuju iz Državnog zavoda za statistiku.

Govoreći o problemu zloporabe i nezakonitog prometa droga s kriminalističkog aspekta voditelj Službe kriminaliteta droga MUP-a Dražen Rastović naglasio je kako djeluju na suzbijanju ponude i dostupnosti droge te provode razne aktivnosti.

U Hrvatskoj nema značajnijne proizvodnje droga, rekao je Rastović ocijenivši da je poboljšana situacija vezana uz zloporabu droga.

Upozorio je, međutim, na sve veću pojavu novodizajniranih droga na tržištu.

Izvijestio je da je 2013. zabilježen za 10,8 posto veći broj zapljena u odnosu na prethodnu godinu, a najčešće, u 70 posto slučajeva, bila je riječ o kanabisu (marihuani), zatim slijede amfetamin, kokain i heroin.

Tijekom 2013. nastavljen je trend porasta broja kaznenih djela kriminaliteta droga za 28,8 posto, kao i onih u mjerodavnosti USKOK-a.

Policija obavlja poslove i pridonosi ostvarenju glavnih ciljeva nacionalne strategije suzbijanja zloporabe droga i akcijski plan, zaključio je Rastović.