Hrvatskoj hitno treba 'mini reforma' izbornog zakonodavstva te uvođenje preferencijalnog glasovanje, suglasila se većina pravnih stručnjaka s područja izbornog zakonodavstva na današnjem okruglom stolu koji su u Hrvatskom saboru organizirali Hrvatski laburisti.

"Treba mijenjati teritorije izbornih jedinica jer postojeći raspored izbornih jedinica ne pridonosi odgovornosti političara prema izbornom tijelu", ocijenio je profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Rimac.

Mišljenja je da bi izborne jedinice morale slijediti administrativne granice županija.

Svaka bi županija, ističe prof. Rimac, trebala biti jedna izborna jedinica, a sukladno broju punoljetnih glasača odredilo bi se koliko mandata nosi koja županija.

Laburist Dragutin Lesar smatra kako aktualno stanje s izbornim jedinicama ugrožava poštenu izbornu utakmicu i dovodi u pitanje jednakost biračkog prava jer je, primjerice, za jedan mandat, od izborne jedinice do izborne jedinice potrebna razlika u broju glasova čak i do 15 posto.

Laburisti zato predlažu da Hrvatska bude podijeljena na šest izbornih jedinica koje bi u prosjeku imale 26 tisuća birača.

"Odstupanje bi tada bilo plus-minus 3,6 posto, s time da se u tako strukturiranim izbornim jedinicama ne bi birao jednak broj zastupnika i on bi varirao od 20 do 26, zavisno od broja birača u pojedinoj izbornoj jedinici", pojašnjava Lesar.

Podsjetio je kako je na proteklim izborima za Europski parlament čak 78,5 posto birača koristilo, uz pravo glasa za listu, i preferencijalni glas.

"To dokazuje da je načelo participativnosti birača u hrvatskom biračkom tijelu prihvaćeno vjerojatno kao otpor zatvorenim listama koje sada imamo", zaključio je Lesar.

Laburisti predlažu izborni zakon prema kojem bi birači imali tri preferencijalna glasa na parlamentarnim izborima, bez prohibitivne klauzule.

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, SDP-ovac Peđa Grbin, upozorio je kako nije dobro mijenjati izborni sustav godinu dana prije izbora. Osobno se zalaže za mješoviti izborni sustav po uzoru na Njemačku, dodao je.

"Mislim da Hrvatskoj u ovom trenutku trebaju samo najnužnije intervencije u izborno zakonodavstvo koje se tiču nejednakosti u biračkom pravu između pojedinih izbornih jedinica, jer je nedopustivo da glas ne vrijedi isto u Puli, Osijeku, Rijeci, Splitu ili Zagrebu", rekao je Grbin, dodajući kako za ozbiljnije zahvate treba vrijeme.

"Osobno sam za izborni sustav kakav ima Njemačka u kojem preferencijalni glasovi nisu potrebni jer birači dijelom biraju svoje predstavnike putem jednomandatnih izbornih okruga", kazao je Grbin.

No, kako dodaje, zbog hrvatskog izbornog modela ipak ne bi bilo loše porazmisliti i o preferencijalnom glasovanju.

Mišljenja je međutim kako kod potpuno otvorenih lista niti jedna politička stranka neće kandidirati nekoga tko bi mogao biti dvojben ili disident već samo poslušnike.

"Problem bi bila i poplava estradnih i drugih javnih ličnosti na izbornim listama", kaže SDP-ovac Grbin, ocjenjujući da bi to dovelo do estradizaciju izbora.

Grbin se zalaže za raspravu o sveobuhvatnoj izbornoj reformi "ali ne za izbore 2015. ili one 2019. već se mora dugoročno razmišljati".

"Hrvatski izborni sustav za parlamentarne izbore je ogromna izborna manipulacija i puno toga treba mijenjati", smatra profesor s Pravnog fakulteta Robert Podolnjak te kaže kako razumije Grbina koji bi "o reformi izbornog zakonodavstva raspravljao 20 godina".

Bio bi, kaže, iznenađen da reformu predlože velike stranke. Prof. Podolnjak sklon je vjerovanju da će promjene donijeti prije neka od građanskih inicijativa.

Također je uvjeren kako je izbornoj reformi najveća prepreka upravo sam Sabor.

Prema aktualnom zakonu, ističe prof. Podolnjak, sa 40 posto glasova dobije se 56 posto zastupnika u parlamentu, što nije razmjerni sustav niti je demokratično.

"Nema opravdanja da se ne učini iskorak prema preferencijalnom glasovanju", kaže Podoljnjak.

Ne postoji politička volja da se pristupi reformi izbornog zakonodavstva, uvjeren je profesor s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj koji ističe da postojeći izborni model odgovara dvijema vodećim političkim strankama.

Stručnjaci su, među ostalim, upozorili i na nespojivost dužnosti zastupnika i nositelja izvršne vlasti u lokalnoj samoupravi.