Ova je tema nedovoljno istražena i vaš napor da se ona istraži veliki je doprinos znanosti, poručio je Josipović organizatorima - Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta i Hrvatskom grboslovnom i zastavoslovnom društvu.

Istaknuo je važnost očuvanja simobičke baštine Domovinskog rata. "Tegobni, ali i slavni proces stvaranja samostalne Republike Hrvatske i Domovinski rat, nedvojbeno su ključni događaji u suvremenoj povijesti hrvatskog naroda. Patnje i stradanja građanki i građana Hrvatske u ratnom petogodišnjem razdoblju ostat će vjerojatno zauvijek zapamćeni. Generacije će ih se sjećati, između ostaloga, i preko simbola koji su stvarani tijekom rata", rekao je.

Josipović je dodao kako su simboli Domovinskog rata raznoliki i brojni, a neki od njih dobili su i normativnu snagu, kao što su grb i zastava. Neki su nastali iz elemenata bogate hrvatske simboličke baštine, neki kombinacijom elemenata tradicije i stvarnosti početka devedesetih, a neki su nastali isključivo motivirani ratnom stvarnošću, ustvrdio je.

Ocijenio je i kako svi ti simboli danas žive svoj neformalni život u kolektivnom sjećanju hrvatskoga naroda, a predstavljaju nematerijalno blago koje obogaćuje hrvatski kulturni i nacionalni identitet. Naglasio je kako teme ovoga skupa - kulturni identitet i simboli umjetnosti u Domovinskom ratu (razglednice, fotografije, plakati, glazba, novine), vojni identitet i simboli u Domovinskom ratu (spomenici, zastave i znakovlje, službene odore), pridonose i upoznavanju i razvoju heraldike i veksilologije te srodnih područja istraživanja.

Predsjednik smatra i da skup doprinosi razvoju važne sociološke discipline - sociologije vojske i rata koja se, zahvaljujući malom broju entuzijasta istraživača od kojih su neki bili i branitelji, uspješno razvija na zagrebačkom Sveučilištu.

Skup su otvorili zamjenik pročelnika Odsjeka za sociologiju Dragan Bagić i predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva Željko Heimer, koji je kazao da su simboli u Domovinskom ratu predstavljali i postali element obrane, iskaza zajedništva sa žrtvama i obećanje ugroženima da nisu zaboravljeni i ostavljeni sami sebi.

Prvo je predavanje, na temu "Hrvatske stvarnosti na razglednicama 1991./92." održala Josipa Maras Kraljević iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.