Odnosi između Hrvatske i Srbije ostat će više manje isti nakon odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ) da u potpunosti odbaci uzajamne tužbe za genocid, smatraju hrvatski analitičari.

"Neće biti ni bolje ni gore", kaže Vlatko Cvrtila, dekan Verna, i podsjeća da odnose Hrvatske i Srbije opterećuje nedavna povijest te da se nisu ispunila očekivanja da će počinitelji i inicijatori agresije na Hrvatsku biti kažnjeni.

To u javnosti, a pogotovo onoj koja je izravno pogođena ratom, što znači da je nekog izgubila ili je morala napustiti svoje ognjište, stvara produženu traumu i to predstavlja veliko opterećenje svakome tko vodi politiku, a pogotovo onome tko bi tu politiku vodio u naglo zatopljenje odnosa i veliko prijateljstvo jer bi to bila neprirodna politika, smatra Cvrtila.

"To će biti jedna politika toplo-hladno, ali ništa dramatično novo ili drugačije od onoga što je bilo do sada. Dakle, ti odnosi su opterećeni recentnom poviješću, opterećeni su sa svim onim što je možda hrvatska javnost očekivala da će se dogoditi, a nije se dogodilo u smislu kažnjavanja krivaca za agresiju na RH i taj javni kreirani diskurs u odnosima sa Srbijom će utjecati na svaku politiku."

Cvrtila, međutim, najavljuje da će Zagreb stvarati probleme Beogradu u procesu europskih pregovora.

"Možda postoje negdje zablude da mi nećemo Srbiji praviti probleme, i to su čak neki naši političari govorili, vezano uz EU, ali ja znam da hoćemo. To je prirodno. Mi smo sad članica EU i mi ćemo sigurno koristiti našu poziciju da bi neke stvari ishodili u odnosu na Srbiju za koje smatramo da ona mora ispuniti. Nema tu dramatičnih i velikih promjena, to će biti dosta živa dinamika između dviju država", zaključio je Cvrtila.

Povjesničar Ivo Banac također smatra da će odnosi ostati više manje isti.

"Ne vidim nikakve uvjete za poboljšanje i to ne nužno vezano uz tu presudu", kazao je.

"Reakcije na presudu iz Srbije su bile vrlo karakteristične za trenutačno političko stanje u toj zemlji i mislim da će se to tako nastaviti do nekih boljih vremena, a kad - to ne mogu predvidjeti. Tako da ne vidim nekakvih velikih promjena."

Upitan što misli o samoj presudi, rekao je da je Hrvatska izgubila, što je velika šteta, ali je dobro da je pokušala.

"Ja mislim, govoreći s hrvatskog stajališta, da smo, koliko god se tješili raznim sporednim aspektima presude koji, istina, idu u prilog raznim tumačenjima rata s naše strane, da smo izgubili i da je to velika šteta. Također mislim da je dobro da smo pokušali kako se ne bi dogodilo u nekoj budućnosti za pedeset, sto godina da netko kaže da nismo ni pokušali."

Istaknuo je da je za njega neprihvatljiva definicija genocida kako ju je sud konkretizirao jer je to tako visoka razina da je teško i zamisliti što bi bio genocid. "Ako to znači da morate ubiti više od pedeset posto stanovništva, onda ja ne poznajem genocid u 20. stoljeću, to se uopće nije dogodilo."

Profesorica s FPZ-a Gordana Vilović ipak smatra da će doći do određenog poboljšanja odnosa "jer su javno izrečene neke ocjene koje je bilo potrebno iznijeti".

"Pravo nije uvijek pravda i ostat će mnogo ljudi zakinutih zbog svojih osobnih tragedija, ali je na političkim elitama jedne i druge države velika obveza da pokušaju na sve načine završiti rat pravnim sredstvima", odnosno da ljudi napokon saznaju za sudbinu svojih nestalih najmilijih i da se procesuiraju zločini koji su počinjeni s obje strane, rekla je.

"To je nešto što ti ljudi duguju naraštajima iza nas", naglasila je Vilović.