U Hrvatskoj se, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, 2. kolovoza obilježava Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve porajmosa/holokausta.

 

Sabor je tu odluku donio na inicijativu Kluba zastupnika nacionalnih manjina, Hrvatska se time pridružila europskim zemljama u kojima se taj dan, na inicijativu Europskoga parlamenta iz 2012., obilježava kao Europski dan sjećanja na romske žrtve holokausta, podsjeća Sabor na službenim stranicama.

Za 2. svjetskog rata pripadnici romskog naroda bili su žrtve ustaškog režima u tzv. NDH. Od 1941. do 1945. godine romski je narod gotovo istrebljen s područja Hrvatske, na prvom poslijeratnom popisu stanovništva (1948. godine) evidentirano je samo 405 Roma.

Imenom i prezimenom utvrđeno je 16.173 žrtava ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac romske narodnosti.

Romi su ubijani i u logorima nacističke Njemačke i zemalja drugih nacističkih saveznika.

Nakon Drugog svjetskog rata romska je žrtva zaboravljena i marginalizirana u procesima komemoracije žrtava, historiografiji, obrazovnim programima.

Romska zajednica pokazuje važnost sjećanja na stradanje Roma te od 2012. godine obilježava 2. kolovoza kao Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta. Tog se dana na romskom groblju Uštica u Spomen-području Jasenovac organizira komemorativni skup.

Iako povjesničari procjenjuju da je u Europi istrijebljeno između 250 tisuća do čak milijun Roma za vladavine nacizma, tek se u 90-im godinama 20. stoljeća to pitanje počelo sustavnije istraživati i dokumentirati.

Pri tome je pred istraživačima niz problema - od toga da Romi nisu bili obuhvaćani popisima stanovništva do toga da su bili neprepoznati u okviru kategorije "ostali". Pored toga, Romi su u vrijeme Trećega Reicha, osim u koncentracijskim logorima, sustavno uništavani i u pozadini bojišnica o čemu tek treba prikupiti povijesne dokaze.

U novije vrijeme mnogim programima inkluzije romski narod nastoji se što sustavnije uključiti u suvremene tjekove europskih društava. Pri tome je vrlo važno zamijeniti niz ukorijenjenih predrasuda o romskom narodu boljim poznavanjem njihove kulture i povijesti, ali i odati primjeren pijetet žrtvi ovoga naroda koji je u vrijeme nacizma i fašizma u Europi gotovo istrijebljen.

U Hrvatskoj su Romi danas jedna od 22 nacionalne manjine priznate hrvatskim Ustavom, podsjeća Sabor.