Očajna da pređe iz Italiju u Švicarsku nakon što je pobjegla iz Etiopije, mlada žena u devetom mjesecu trudnoće zajedno sa svojim mužem je među stotinama onih koji su zapeli na švicarskoj granici zbog ograničenja te države koja su izazvale međunarodnu pozornost. 

Švicarske vlasti odbacuju optužbe da krše pravo izbjeglica na azil, no velik broj migranata koji čekaju u blizini Coma u sjevernoj Italiji, kao i humanitarni radnici, tvrde da je švicarska granica zatvorena.

"Pričekajte ovdje dok ne vidimo kakva je situacija", govori volonterka Lisa Bosia Mirra etiopskom paru koji je želio ostati neimenovan, nakon što je potražio pomoć s traženjem azila u Švicarskoj.

"Barem jedan tjedan", govori im Mirra, članica regionalnog parlamenta u Ticinu, švicarskoj regiji talijanskog govornog područja, koja je Etiopljane savjetovala da ne prelaze prije tog roka jer bi im registracija i deportacija uništile sve nade o dobivanju švicarskog azila.

Usprkos tome, bojeći se da će majka morati roditi u parku u Comu bez krova nad glavom i zdravstvenih uvjeta, etiopski par odgovara kako će svejedno pokušati ući u Švicarsku, dugogodišnje utočište za izbjeglice.

Više stotina migranata spava na ručnicima i plahtama u parku u blizini željezničke stanice u Comu otkad je Švicarska sredinom srpnja uvela restrikcije, odvojivši time ljude od njihove rodbine i prijatelja koji su prešli granicu nekoliko mjeseci ranije.

Nevladine i humanitarne organizacije poput Amnesty Internationala pozivaju Švicarsku da objasni tvrdnje migranata da im je odbijena prilika razgovarati s graničnim službama, te da se njihovi zahtjevi za azilom nisu razmatrali. Švicarska politička ljevica provjerava je li se dogodilo kršenje švicarskog zakona o azilu.

Izbjeglička kriza u trećoj je godini, a i dalje stižu ljudi, te sve više njih umire na opasnim putovanjima iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

Za mnoge izbjeglice Italija je postala prolaz u Europu nakon što je zatvorena balkanska ruta, a dogovor između Turske i Europske unije zaustavio priljev u Grčku.

Više od 140 tisuća tražitelja azila trenutno je smješteno u talijanskim skloništima, što je rast od sedam puta u odnosu na 2013. godinu. Italija se sve teže nosi s tako velikim priljevom nakon što su Austrija, Francuska i Švicarska počele odbijati migrante koji su htjeli nastaviti svoje putovanje.

Broj zahtjeva za azilom u Švicarskoj je u srpnju pao za više od trećine, iako je broj onih koji pokušavaju ući u tu državu narastao. Samo prošlog tjedna švicarska granična policija spriječila je gotovo 1800 ljudi koji su pokušali bez dozvole ući iz Italije.

Po švicarskom zakonu, Tajništvo za migracije (SEM) mora procesuirati svakoga tko zatraži azil, što znači da carina i policija moraju staviti tražitelje azila u sustav SEM-a čak i ako oni na kraju ne ispune uvjete za ostanak u državi.

No mnogi migranti u Comu, uključujući i maloljetnike, tvrde da su direktno odbijeni na švicarskoj granici iako su pokazali dokumente kojima dokazuju da se žele pridružiti svojoj obitelji u Švicarskoj. Nejasno je jesu li ti ljudi masovno odbijani u sklopu neke službene mjere, smatraju u humanitarnoj organizaciji Associazone Firdaus.

Norman Gobbi, lokalni načelnik švicarske policije, rekao je za tamošnje medije kako je na djelu restriktivniji postupak u kojem se razmatraju samo vjerodostojni zahtjevi za azilom.

"Ova situacija je rezultat neuspjeha Dublinskog sustava", rekao je švicarski zastupnik Carlo Sommaruga prošlog tjedna tijekom susreta s državljanima Etiopije, Eritreje i Somalije koji su preko Egipta i Libije stigli do Europe.

Ti mladi ljudi svjedoče o progonu u svojim domovinama, o ocu u zatvoru, ubijenom stricu, te silovanim ženama, što ih je natjeralo na bijeg. Abdurre Dire pokazuje ožiljke na svojim rukama, licu i dlanovima, objasnivši da mu je to učinila etiopska policija.

"Da nisam pobjegao, ubili bi me", zaključuje Dire.