Područje odgoja i obrazovanja u vremenu je najintenzivnijih promjena, ističu voditelji Povjerenstva za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja Dijana Vican i Matko Glunčić koji temeljnim vrednotama hrvatske škole smatraju znanje, poduzetništvo, identitet i solidarnost.

 

Voditelji Povjerenstva uvjereni su da će ono uspjeti pokazati ispravne smjerove unaprjeđenja sustava, da će ih uspjeti argumentirati i artikulirati različitim društvenim strukturama.

Suvoditeljica Povjerenstva i rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican smatra da je područje odgoja i obrazovanja i samo po sebi velik izazov, jer i kada je sve dobro, u tome sustavu uvijek težite boljem. Smatra kako je javnost "bombardirana medijskim prikazivanjima CKR-a, a kvalitativne promjene se događaju u puno širemu kontekstu". Najveći problem vidi u diskonitunitetu reformskih ciljeva, jer svaka nova vlada odbacuje sve što je prethodna napravila.

Za njezina kolegu i suvoditelja Povjerenstva docenta na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu Matka Glunčića jedan od problema je što se unaprjeđivanje i poboljšavanje odgojno-obrazovnoga sustava ne temelji na vanjskom vrjednovanju, gospodarskim promjenama i smjernicama EU. Podsjeća kako pozitivna praksa drugih europskih država ukazuje na postupno povećavanje kvalitete obrazovanja, na kontinuirano osuvremenjivanje sadržaja poučavanja i poboljšanje metoda poučavanja bez velikih skokova te drastičnih organizacijskih promjena.

O izazovima pred kojima se nalazi Povjerenstvo, uključujući i unaprjeđenje modela rada i učenja iz tzv. STEM područja (kratica STEM nastala je od prvih slova engleskih riječi Science, Technology, Engineering, Mathematics, odnosno u hrvatskome prijevodu STEM područje odnosilo bi se na prirodoslovlje, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku), čija se nužnost javlja pri usporedbi hrvatskih učenika i njihovih europskih kolega u odnosu na rezultate Pisa testova, u razgovoru za Hinu osvrnuli su se suvoditelji Povjerensta za provedbu CKR-a.

Što općenito smatrate najvećim izazovima koji su pred vama?

VICAN - Meni i kolegama različitih struka bio je poseban izazov sudjelovati u radu sektorskih vijeća i pridonijeti izradi nove Nacionalne klasifikacije zanimanja, da ne budemo država u kojoj još postoji 'gatara' kao zanimanje, i u kojoj stoji direktor male škole i direktor velike škole i druga zanimanja iz jugoslavenskoga vremena. Za mene je izazov i profesionalizacija onih kojima povjeravamo pola milijuna naše djece - nastavnika osnovnih i srednjih škola čije je stjecanje temeljne kvalifikacije ispod europskoga obrazovnog standarda. Izazov su mi i odgojitelji, učitelji i nastavnici čiji se ugled narušava samim time što ih se zaobilazi u reformi, a nitko u nijednoj državi nije ostvario reformu bez svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovnog rada.

GLUNČIĆ - Smatram da je izostala potpuna raščlamba trenutnoga stanja hrvatskoga školstva te da neka predložena rješenja u kurikularnoj reformi nisu povezana s hrvatskom zbiljom i nisu primjenjiva u hrvatskim okolnostima. Naime, znanstvena metoda nas uči da je, ako se u određenom sustavu istovremeno promjeni prevelik broj parametara, eksperimentom nemoguće ustanoviti koji od parametara pridonosi pozitivnom pomaku, koji negativnom pomaku, a koji uopće ne utječe na rezultat. Kao rješenje ovoga nedostatka predlažem da se analizom ustanove neki od primarnih problema, te da se oni pojedinačno rješavaju. Na primjer, Europska komisija već godinama ukazuje na problem učeničkih kompetencija iz STEM područja. Naime, vidljiv je stalan trend opadanja broja upisanih studenata u STEM programe, zajedno s opadanjem rezultata koje studenti postižu u ključnim STEM područjima tijekom prvih godina studija, pri čemu čak 40 posto studenata ne može uspješno položiti ispite vezane uz STEM predmete.

Gdje smo po učeničkim rezultatima u odnosu na druge zemlje? Što pokazuju međunarodna istraživanja i Pisa testovi?

GLUNČIĆ - Međunarodna istraživanja koja provodi Međunarodna organizacija za vrjednovanje obrazovnih postignuća IEA (International Association for the Evaluation of Educational Achievement) - TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study) - međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja i PIRLS (Programme for International Student Assessment) - međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti, provedena 2011. godine pokazala su da se prosječni rezultati učenika u 4. razredu osnovne škole u Hrvatskoj ne razlikuju od rezultata vršnjaka u Europi. Hrvatski učenici bili su iznadprosječno uspješni u čitanju s razumijevanjem (PIRLS) i čak 10. na svijetu od 50-tak zemalja sudionica. Također, prema postignutim rezultatima iz prirodnih znanosti hrvatski su učenici jednako uspješni kao i vršnjaci iz EU, a u svjetskom poretku su znatno bolji od prosjeka.

Poteškoće se u ovom uzrastu javljaju u matematici, gdje su naši učenici bili nešto slabiji od njihovih vršnjaka u Europi, ali i slabiji od međunarodnoga prosjeka. Slabiji rezultat može se tumačiti i razlikom između nastavnih sadržaja koji se poučavaju u našim školama i sadržaja koji su ispitivani TIMSS-om. S druge strane, rezultati PISA istraživanja koje se provodi među 15-godišnjacima pokazuju slabije rezultate hrvatskih učenika i od europskoga i od međunarodnoga prosjeka u sve tri vještine: čitalačka pismenost, prirodne znanosti i matematika. Rezultati iz 2013. godine pokazuju pak da veliki dio učenika ne može uspješno riješiti zadatke na osnovnoj razini. Stoga je i ukupni prosječni rezultat ispod međunarodnog prosjeka.

Najveći postotak učenika koji ne mogu riješiti zadatke kojima se ispituju osnovna znanja je u matematici - 30 posto, zatim u području čitalačke pismenosti - 18 posto, a najmanje u prirodnim znanostima - 17 što je i nabliže EU prosjeku. Prema ovim rezultatima, hrvatski sustav obrazovanja i osposobljavanja u osnovnoj školi suočava se s brojnim izazovima, posebno s nužnim poboljšanjem rezultata obrazovanja u matematici.

Prema izvještaju Europske komisije iz 2015. udio mladih koji nisu dosegnuli minimalne standarde u obrazovanju danas jedan je od najvećih izazova i u Europi. Iako bi se obrazovanjem trebalo stvoriti jednake uvjete za sve, socioekonomski kontekst i dalje bitno određuje mogućnosti i rezultate. Stoga nijedna država članica EU-a nije uspjela sniziti stopu lošeg uspjeha u obrazovanju ispod 15 posto među petnaestogodišnjacima niskog socioekonomskog statusa.

Smatram da u Hrvatskoj ti rezultati nisu samo posljedica spomenutih slabijih socioekonomskih uvjeta, već i neprilagođenih sadržaja i metoda poučavanja. Kao što sam već ranije istaknuo, nužno je postupno povećavati kvalitetu obrazovanja i to kontinuiranim osuvremenjivanjem sadržaja poučavanje i poboljšanjem metoda poučavanja što je moguće provesti i bez drastičnih organizacijskih promjena. Nadalje, moramo težiti povećanju jednakosti u obrazovnim mogućnostima za sve društvene skupine te osigurati jednako kvalitetno obrazovanje svim učenicima.

Zbog čega se najviše polemika vodilo oko STEM područja?

GLUNČIĆ - Analize i ankete koje sam proveo pokazale su da ovakav prijedlog kurikula zanemaruje važnost i specifičnost STEM područja koje je ključno za znanstveno-tehnološki i gospodarski razvoj Hrvatske. Time je predloženi kurikul suprotan opredjeljenjima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ali i dokumentima EU te trendovima razvijenih zemalja koji STEM područje ističu kao ključno za znanstveno-tehnološki i održiv gospodarski razvoj, a STEM predmete kao ključna temeljna znanja.

U tome kontekstu posebnu pažnju treba posvetiti predloženome modelu izbornosti u gimnazijskom obrazovanju. Osim što predloženi model izbornosti bitno favorizira učenike iz većih gradova nauštrb učenika iz manjih sredina, posebno je opasno što će u najvećem broju škola bili zakinuti upravo učenici koji žele upisati jedan od STEM modula. Time će se znatno smanjiti nivo znanja iz STEM predmeta, te posljedično i traženo znanje na državnoj maturi, ali i broj studenata na svim prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima.

To će, u konačnici, imati vrlo negativne posljedice na gospodarski, ali i ukupni društveni razvoj Hrvatske. Istraživanja su pokazala da je u nizu razvijenih država kao što su Finska ili SAD, izražena izbornost direktno korelirana s padom broja studenata u STEM području. Ovaj manjak STEM studenata spomenute države nadoknađuju uvozom STEM stručnjak iz Kine, Indije ili Rusije. Međutim, zbog ekonomskih uvjeta Hrvatska nema mogućnost uvoza već obrazovanih STEM stručnjaka pa bi se trebala osloniti isključivo na proizvodnju vlastitih kadrova. Budući da rasprava i savjetovanje još traju, STEM područje će biti poseban dio rasprave prije donošenja prijedloga reformskoga rješenja.

Često se spominje povezivanje obrazovanja s tržištem rada- kako to postići?

VICAN - Za hrvatski prostor veći pomak dogodit će se kada se politika usmjeri na razvoj i ulaganje podjednako u sve sredine u zemlji. Zadivljena sam malim hrvatskim sredinama kao što je, primjerice, grad Benkovac u kojemu sama strukovna škola "Knez Branimir" reformira svoj put izradom konkurentnoga strukovnog kurikuluma, koja sama istražuje tržište rada povezivanjem s njemačkim tržištem rada, koja kroz projekt Europske unije kreira kurikulum za obrazovanje učenika i odraslih za zanimanje CNC operatera, koja ostvaruje čvrstu suradnju s TLM-om kao gospodarskim subjektom u svojoj sredini, koja u sveučilištu vidi partnera za ostvarenje svojih ciljeva.

Projekti Tehničke škole u Zadru uzorni su putovi reformiranja obrazovanja. Srednja škola "Stjepan Sulimanac" iz Pitomače nadmašuje sve druge u prijavi i realizaciji europskih projekata, brizi za profesionalno usavršavanje svojih djelatnika i podizanje tehničkih, materijalnih i drugih standarda škole. Projektni pothvati Gospodarske škole u Varaždinu su i te kako vrijedni spomena. Ovo su samo neki primjeri. Jedan od efikasnijih načina postizanja ovakvih ciljeva jesu obrazovani, kompetentni i poduzetni ravnatelji i jednako obrazovani, kompetentni i poduzetni odgojno-obrazovni radnici i osnivači škola.

Koja je vaša vizija obrazovanja i kako vidite ulogu obrazovanja u društvu?

VICAN - Nemam nikakve dvojbe da je obrazovanje društveni pogon razvoja zemlje. Ne napušta me vizija hrvatske škole kojoj su znanje, identitet, solidarnost, odgovornost i poduzetništvo temeljne vrednote. Danas bih možda ovim vrednotama dodala sigurnost. Uspjehu djece i učenika i osiguravanju puta ka uspjehu dala bih prioritet. U mojoj viziji obrazovanje odraslih treba učiniti prioritetom, ono je kod nas posve zapostavljeno. Malena smo zemlja, vjerujem da možemo udružiti pojedinačna znanja, zbiti redove i pameti i preobraziti Hrvatsku u zemlju znanja i blagostanja.