Potrebno je značajnije rasterećenje ukupnog troška rada, između ostalog i povećanjem osobnog odbitka na 5.000 kuna, kao i smanjenjem doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za 2 odnosno 1,5 postotnih bodova, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

HUP je u utorak na konferenciji za medije predstavio prijedlog reforme hrvatskog poreznog sustava, kao i inicijativu za početak rada na reformi sustava doprinosa, a ti prijedlozi rezultat su rada HUP-ove radne skupine za poreznu reformu, u kojoj je sudjelovao veliki broj članova iz gotovo svih granskih udruga.

Kako su istaknuli iz HUP-a, značajno ukupno opterećenje troška rada poslodavcima ograničava mogućnost zadržavanja i privlačenja radnika, pri čemu Hrvatska za visokokvalificiranu radnu snagu ima jedno od najvećih opterećenja među tranzicijskim zemljama Europske unije.

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić istaknula je da se hrvatsko tržište rada suočava s nedostatkom radnika i uslijed pojačanog pritiska zapošljavanja ljudi u inozemstvu, ne samo u smislu iseljavanja već i zbog mogućnosti rada na daljinu.

Stoga, kako bi mogli privlačiti kvalitetnu radnu snagu, nužno je dati konkurentne plaće barem u odnosu na zemlje u okruženju, a u dugoročnijoj perspektivi i u odnosu na razvijenije zemlje EU-a, rekla je Tomić.

U poreznom dijelu, HUP tako predlaže povećanje osobnog neoporezivog odbitka na 5.000 kuna, zatim smanjivanje niže porezne stope na dohodak za pet postotnih bodova, s 20 na 15 posto, a uz zadržavanje one više na 30 posto, no uz povećanje praga za njezinu primjenu, s trenutnih 30 na 50 tisuća kuna.

Kada je riječ o doprinosima, HUP se zalaže za smanjivanje doprinosa za prvi mirovinski stup za dva postotna boda, s 15 na 13 posto, smanjivanje stope doprinosa za zdravstvo za 1,5 postotnih bodova, s 16,5 na 15 posto, a predlaže i limitiranje najvišeg iznosa uplata i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće.

Tomić je istaknula da su ovo kratkoročni prijedlozi za povećanje neto plaća, koje bi trebalo donijeti relativno brzo. U srednjem roku, trebalo bi doći i do još značajnijih smanjenja, putem i cjelovitih reformi navedenih javnih sustava, kako bi oni postali učinkovitiji.

Ustvrdila je da je puno potrošnje u tim sustavima neopravdano, pa kada bi se sustav posložio, tada ne bi bilo potrebno i na toj razini opterećivati rad. S druge strane, smatra da bi u srednjem roku trebalo doći do povećanja uplata u drugi mirovinski stup.

Tomić je istaknula da doprinosi na gotovo svim razinama čine gotovo trećinu ukupnog troška rada te da se bez zadiranja u tu sferu ne može ostvariti značajnije rasterećenje plaća.

Primjerice, kada se gleda minimalna bruto plaća od 5.461 kunu, na nju se ne plaća porez na dohodak, no poslodavac od tog iznosa na ime doprinosa mora izdvojiti 1.711 kunu, što čini 31 posto ukupnog iznosa, dok radnik primi neto iznos od 3.750 kuna.

Reformama i povećanjem zaposlenosti moguće nadomjestiti prihode u proračunu

Iz HUP-a su svjesni da bi ovi prijedlozi u kratkom roku doveli do smanjenja prihoda državnog proračuna, no i smatraju da ih je moguće nadomjestiti, pa tako i već apostrofiranim reformama zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Kako su poručili iz HUP-a, reformama na rashodnoj strani proračuna smanjuje se i potreba za prihodima. Tu je i potreba reforme i racionalizacije sustava lokalne samouprave, s obzirom i na to da značajan broj jedinica nije financijski samoodrživ, kao i reforme javne uprave, obrazovnog sustava te radnog zakonodavstva.

S druge strane, do povećanja proračunskih prihoda se može doći povećanjem zaposlenosti, odnosno broja osiguranika, dok rast dohodaka znači i veću potrošnju, što ima pozitivan efekt na prihode od PDV-a.

Iz poslodavačke udruge između ostalog založili su se i za daljnje povećanje neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti radnicima, pogotovo s obzirom da pritom država nema dodatnih izdataka, dok se poslodavcima otvara dodatni prostor za kompenzaciju radnicima.

Tako između ostalog predlažu povećanje neoporezivog iznosa za prigodne nagrade s tri na na šest tisuća kuna, nagrade za radne rezultate s pet na 12 tisuća kuna, uvođenje neoporezive naknade troškova za rad od kuće, povećanje maksimalnog neoporezivog iznosa otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s osam na 15 tisuća kuna, a tu je i prijedlog za povećanje iznosa naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, s dvije na tri kune po kilometru.

U idućih pet-šest godina moguće stvaranje do 200 tisuća novih radnih mjesta

Glavni direktor HUP-a Damir Zorić istaknuo je da je cilj ovih prijedloga da Hrvatska postane konkurentnija zemlja, s višom razinom zaposlenosti i boljim neto primanjima građana. 

Zadržavanjem, pa i povratkom ljudi, odgovorilo bi se na problem demografije, rekao je Zorić.

Upozorio je da se u vrijeme dok je Hrvatska ostala bez 10 posto stanovnika, broj zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru povećao za oko 100 tisuća.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan istaknuo je da zbog digitalizacije i mogućnosti rada na daljinu rad nikad nije bio više globaliziran. Tako primjerice kompanija iz New Jerseya može angažirati nekog iz Dugog Sela, kazao je Furjan.

Kada je riječ o dolasku investitora, ključni kriteriji koji se pritom promatraju su dostupnost talenata i porezni sustav. "To su dva ključna kriterija da bi neka zemlja bila uspješna", istaknuo je Furjan te naveo primjer Švicarske.

Rekao je da je to zemlja koja ima jednu od najmanjih razlika između bruto i neto plaće. Švicarci tako počnu raditi za sebe već negdje u ožujku, a Hrvati, posebice oni s nešto većim plaćama, u srpnju ili kolovozu, napomenuo je.

Poručio je da poslodavci žele smanjiti opterećenje rada kako bi kompanije bile konkurentnije te kreirale dodatnu zaposlenost, pri čemu je iznio procjenu da bi se u idućih pet-šest godina moglo stvoriti do 200 tisuća novih, dobro plaćenih radnih mjesta.

Predsjednik HUP ICT Udruge Hrvoje Josip Balen je naveo da je Hrvatska po nedostatku radne snage na četvrtom mjestu EU-a. Također je apostrofirao da je pandemija koronavirusa uvelike ubrzala trendove po pitanju rada na daljinu, pri čemu je došlo do globalizacije tržišta rada, pa tako primjerice inženjeri, IT stručnjaci i programeri na dnevnoj razini dobivaju ponude za suradnju, pa tako i na daljinu, pri čemu je najčešće uvjet otvaranje svog obrta ili tvrtke.

Balen pritom upozorava da su određeni oblici alternativnog rada dobili značajne porezne olakšice, što tako postaje najatraktivniji način prihodovanja, pri čemu je izdvojio značajan porast broja paušalnih obrta.

"Sve češće dolazi do 'bježanja' iz ugovora o radu na neodređeno prema alternativnim oblicima - time se uvelike pogoduje stranim tvrtkama bez nastana u Hrvatskoj, a na štetu firmi registriranim u Hrvatskoj i još više proračunu za zdravstvo i mirovine", naveo je Balen u svojoj prezentaciji.