Kao odgovor na divovske kruzere i masovne ljetne seobe naroda, 2018. je u znaku pokušaja tzv. samoodrživog, savjesnog, odgovornog turizma.

Od gostiju se očekuje da troše novac u lokalnim butik hotelima domaćih vlasnika, kupuju u lokalnim trgovinama, a ne u međunarodnim lancima, te da jedu autohtonu hranu pripremljenu lokalnim namirnicama. To je spoj high-tech turizma i potrage za zadnjim nepoznatim kutovima svijeta u kojim još ima čistog zraka, zdrave hrane i dobrih ljudi, piše tportal.

Prema procjeni Svjetske turističke organizacije UN-a (UNWTO), 1950. godine u svijetu je bilo 50 milijuna turističkih dolazaka s noćenjem godišnje, a 66 godina kasnije 1,2 milijarde, gotovo 50 puta više. Putuje se na sve strane, svim krizama, terorizmu i ratovima usprkos, a pretrpane zračne luke u punoj ljetnoj sezoni pretvaraju se u 'životinjske farme', tuži se jedan frustrirani putnik u The New York Timesu.

Instagramska kultura sve više određuje tip destinacije – traže se slikovita, egzotična mjesta na kojima ćete snimiti najneobičnije selfieje i zbog njih biti glavni na društvenim mrežama. Iako se veliki hotelski lanci takmiče u ponudi pametnih soba s high-tech opremom, britanska agencija Host Unusual (Neuobičajeni domaćin) ove godine bilježi 70 posto veću potražnju za 'fotogeničnim' prenoćištima, poput kuća na drvetu, bunkera, seoskih koliba, iglua ili naročito popularnih kućica u stilu Hobbita.

Turizam je danas jedna od najvažnijih industrija i poput modne proživljava i nameće nove trendove. Svake godine turističke agencije, specijalizirani časopisi i portali prate, analiziraju i najavljuju promjene raspoloženja, utjecaj tehnologije, politike, ekonomije, društvenih mijena i klimatskih promjena na putovanja i odlazak na ljetovanja milijuna turista.

Analitičari poput Jamesa Nortona, šefa marketinga britanske agencije za iznajmljivanje kuća za odmor Toad Hall Cottages, kažu da se 2018. ne može zamisliti bez - pametnog telefona. Još jučer gosti su smještaj i prijevoz rezervirali putem kućnog računala i tableta, a ove godine to čine i činit će u 35 do 45 posto slučajeva isključivo putem mobitela. Pomoću pametnog telefona oni traže ideje za odredišta, restorane, kupuju ulaznice, nalaze turističke mape, šetnice, biciklističke staze, a potom svoje doživljaje pohranjuju i dijele na društvenim mrežama. Bez Wi-Fi-ja teško je zamisliti turizam 2018., kaže Norton.

Prošlih nekoliko sezona popularna su bila solo putovanja, a ove godine agencije nakon dugo vremena počinju nuditi aranžmane za ljetovanja tri generacije u obitelji. Najpoželjniji su gosti ipak milenijalci, generacija koja ulaže manje u nekretnine i stvari, a više u sebe, u svoje obrazovanje, informiranje, putovanja i različite vrste doživljaja, od kulture do gastronomije. Promjene donosi i novo shvaćanje obitelji. U Britaniji s dva milijuna samohranih roditelja te u Kanadi, u kojoj ih je 19,2 posto, turističke agencije nude sve više aranžmana za jednog roditelja plus dijete/djeca.

Prošlogodišnje izvješće njemačke grupe za zaštitu okoliša Nabu pokazuje da 63 analizirana kruzera nisu učinila gotovo ništa da u proteklih godinu dana smanje zagađenje, dok neki još uvijek dnevno emitiraju štetne čestice kao milijun automobila, ali ova se grana industrije više nego dobro drži. Iako se mislilo da kruzerski turizam ne može ponuditi veće i bolje, ovog se travnja na prvu plovidbu Mediteranom otisnula Simfonija mora, najveći kruzer na svijetu s najbržim internetom na oceanu, više izložaka od Louvrea, heliodromom, parkom s 20.700 tropskih biljaka, 24 bazena, 2759 kabina za 6680 putnika (grad veličine Crikvenice), ne računajući 2200 članova posade.

Svjetskim morima kruži pedeset divova od 120.000 tona naviše i u gradnji ih je četrdesetak novih, pa je riječ o trendu koji će trajati godinama. No 2018. najavljuje ozbiljnije zasićenje masovnim turizmom, barem među turistima svjesnima posljedica zagađenja okoliša. To dokazuje australska agencija Intrepid Travels, bilježeći 4,5 posto veću potražnju od prošle godine za krstarenjem malim brodovima sa samo stotinjak putnika, koji koriste čišće gorivo, zadržavaju se duže u lukama i zaustavljaju u malim mjestima.

Općenito, čini se da sa 2018. ulazimo u doba ozbiljnijeg porasta tzv. samoodrživog, savjesnog ili odgovornog turizma jer se od gostiju očekuje da više utječu na lokalnu ekonomiju trošeći novac na butik hotele lokalnih vlasnika umjesto na hotelske lance stranih investitora, kupuju u lokalnim trgovinama umjesto u međunarodnim šoping centrima, jedu u restoranima s autohtonom hranom pripremljenom lokalnim namirnicama, kupuju suvenire od domaćih majstora...