Tvrtka Zrno zdravlja priprema se za sadnju 65.000 sadnica badema na terenima koje su dobili u višegodišnji zakup od države

Njemački poslovni čovjek Uwe Gregorius koji već petnaestak godina radi u Hrvatskoj svojim interesima za razvoj pojedinih projekata pokazuje koji su zapravo isplativi poslovi u Hrvatskoj.

Gregorius je godinama bio glavni čovjek Siemensa u Hrvatskoj, postao je i predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, a onda je prije desetak godina počeo širiti razne biznise, u posljednje vrijeme i na zadarskom području.

Bavi se mobilnom telefonijom, informacijskom tehnologijom, obnovljivim izvorima energije, trgovinom, nautikom... Sve u svemu u desetak tvrtki je prisutan što kao osnivač, član uprave ili član nadzornog odbora. Između ostalih i u RWE energiji.

Ima jake poslovne veze u Zagrebu, nerijetko je u društvu s Mladenom Vedrišom, Darkom Skalom, poslovnjacima iz svijeta digitalne ekonomije, a bio je i sasvim ozbiljan kandidat za Vladinog povjerenika za Agrokor, prije nego je Martina Dalić progurala Antu Ramljaka.

Uwe Gregorius je zajedno se nekadašnjim košarkašem Matom Milišom osnovao tvrtku Zrno zdravlja, s adresom u Buliću kraj Benkovca, a po svemu sudeći sasvim ozbiljno namjerava krenuti u proizvodnju badema. U javnosti je dosad bio prisutniji Miliša koji promovira ovaj projekt, no izgleda da pozadinu drži baš Gregorius koji je suosnivač Zrna zdravlja.

Ime tvrtke je znakovito, a zasad su već pobijedili na državnim natječajima za zakup nekoliko terena – u Lepurima dvije površine, jedna od 70,44 hektara i druge od 15,72 hektara, na području Grada Nina, u blizini Zatona teren površine 48,7 hektara, te na području Stankovaca, u blizini Vukšića, odnosno Bile Vlake teren od 14,45 hektara.

Za ovaj posljednji teren već su dobili rješenje Ministarstva zaštite okoliša da  za namjeravanu sadnju 5.500 sadnica badema zajedno sa sustavom za navodnjavanje nije potrebno provesti postupak utjecaja na okoliš, sadnja još nije počela a vjerojatno bi trebala uslijediti ove godine. Za ostale terene također se provodi ovakav postupak u Ministarstvu zaštite okoliša jer se u Lepurima i kod Zatona namjerava saditi još 60.000 sadnica badema.

I u svakom od tih nasada bajama u planu je navodnjavanje sustavom kap na kap i to crpljenjem vode iz podzemlja! Bademi su inače malo zahtjevni nasadi, no za ovako velike komplekse mora se osigurati zalijevanje, a to je, računaju investitori, najisplativije zahvaćanjem voda iz podzemlja. Ne bi se stabla, jasno, trebala zalijevati stalno, proračunato je tako da bi za najveći nasad u Lepurima trebalo osigurati 8.715 m³ vode godišnje.

Miliša i Gregorius očito su procijenili da se isplati ulagati u nasade bajama jer hrvatska konditorska industrija iz domaće proizvodnje osigurava manje od 20 posto potrebne sirovine, Kraš svoju najpoznatiju slasticu bajaderu puni američkim bajamama.... Dakle, treba dignuti nasade i za 4-5 godina dočekati prvu berbu.

Berbu novca jer ekološki uzgojene bajame imaju odličnu cijenu i u veleprodaji. Da ne misli stati na bajama mogli bi se zaključiti po tome što zajedno sa suprugom Sanjom ima tvrtku Fig and olive, dakle smokve i masline, a registriran je i za proizvodnju i preradu grožđa...

Veza Mate Miliše i Uwea Gregoriusa vjerojatno potiče iz drugog segmenta Greguriusovih interesa, jedan je od osnivača tvrtke RWE koja je nakon HEP-a najveći opskrbljivač električnom energijom, je Zoran Miliša, Matin brat.

Tvrtka sa sjedištem u Buliću očito ima ekonomsku računicu otvarati račun u nerazvijenom kraju, a osim što se namjerava baviti uzgojem badema već ubiru poticaje zbog stada ovaca koje imaju.

Ako dobije sve dozvole za projekte koje je prijavio, a nekakva inspekcija ne bude provjeravala što je od toga realizirano, trebat će se ipak pričekati koja godina da se vidi jesu li i zakupi desetina hektara državnog terena i proklamirana namjera sadnje badema samo zbog mogućeg dobivanja poticaja.

Ili će se uistinu zadarsko zaleđe za koju godinu već krajem veljače bijeliti i mirisati od tisuća procvjetalih bajama?