Poslodavci krizu osjećaju kroz cijelu 2009., ali najviše se otpuštanja dogodilo u drugom dijelu godine, jer su mnogi zaposlenost pokušali održati smanjenjem plaća svim radnicima

Na kraju godine nezaposlenih bi moglo biti više od 290.000, dok će se najveći rast dogoditi u veljači ili u ožujku sljedeće godine, kada će bez posla biti 320 tisuća ljudi, procjenjuju stručnjaci, a javlja Net.hr .

Nezaposlenost će rasti kroz cijelu 2010. godinu, a oporavak se može očekivati tek 2011. godine, procjenjuju stručnjaci.

Poslodavci krizu osjećaju kroz cijelu 2009., ali najviše se otpuštanja dogodilo u drugom dijelu godine, jer su mnogi zaposlenost pokušali održati smanjenjem plaća svim radnicima.

Ova godina završit će s oko 290.000 nezaposlenih, a stručnjaci kažu da će najkritičnije biti u veljači ili ožujku, kada će nezaposlenost premašiti rekordnu brojku od 320.000 ljudi. S tom brojkom vratit ćemo se na razinu iz 2006., kada je nezaposlenost iznosila 16 posto.

"Očekujemo da će brojka od 315.000 do 320.000 nezaposlenih biti probijena u veljači, a cijelu 2010. obilježit će rast nezaposlenosti. Recesija u gospodarstvu nije se odmah odrazila na domaće tržište rada, pa ćemo najveći broj nezaposlenih dosegnuti tek u proljeće 2010.", rekao je analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić za Jutarnji list.

Optimističnije prognoze dali su na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te su procijenili da će u veljači nezaposlenost probiti brojku od 300.000.

U obrtu izgubljeno 14.797 radnih mjesta

Kojim tempom Hrvati ostaju bez posla najbolje pokazuje podatak prema kojem se gotovo svakog sata u Hrvatskoj ugasi jedan obrt!

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK) koncem studenog ove godine u zemlji je bilo aktivno 93.860 obrta u odnosu na 100.777 obrta koliko ih je bilo aktivno pred kraj prošle godine. Kako je u tom periodu iz aktivnosti u neaktivnost prešlo 6.917 obrta, slobodno se može reći kako je svakog dana u ovoj godini zatvoreno 20 obrta, odnosno po isteku gotovo svakog sata u danu ključ u bravu stavio je jedan obrtnik. Ta bi brojka bila još crnja kada bi se iz te računice isključili vikendi, praznici i blagdani.

Nestaju građevinari i trgovci

Nastave li istim tempom nestajati obrti, do konca godine broj neaktivnih mogao bi premašiti osam tisuća.

Najviše obrta, gotovo 1,5 tisuća, zatvoreno je u gradu Zagrebu, a kada se gradu pridruži Zagrebačka županija taj broj prelazi dvije tisuće. Na neslavnoj ljestvici drugo mjesto drži Primorsko-goranska županija, u kojoj su zatvorena 972 obrta, a treće Splitsko-dalmatinska županija s nepunih 700 obrta, piše Novi list.

U deset mjeseci ove godine u obrtu je izgubljeno 14.797 radnih mjesta.

Kriza je prije svega pogodila graditeljstvo, trgovinu, turizam, prijevoz, tekstil, metal. No, niti uslužne djelatnosti, poput frizera i kozmetičara, nisu ostale imune na krizu, iako je broj zatvorenih obrta u tim djelatnostima zanemariv. U cijeloj zemlji u protekloj godini 56 frizera i kozmetičara prestalo je raditi.

Obrtnike snažno pogađa i sveopće neplaćanje. Broj insolventnih obrtnika u godinu dana porastao je 13,4 posto, pa koncem rujna svoje obaveze nije moglo podmirivati čak 34,9 tisuće obrtnika ili gotovo svaki treći obrtnik.