Biznis

Europska Uredba

Politička elita šuti, a velike hrvatske tvrtke 'profitiraju'

Politička elita šuti, a velike hrvatske tvrtke 'profitiraju'

"Nema nikakvih prepreke osim možda nedostatka političke volje da se ona uvede odmah", rekla je Olgica Spevec

Dok se u Hrvatskoj izmišlja "topla voda" u borbi protiv neplaćenih računa koji su dosegnuli rekordnu razinu od 40 milijardi kuna, i Vlada i oporbene stranke potpuno zaboravljaju na ovogodišnju direktivu kojom je Europska unija propisala jedinstveni način borbe protiv nelikvidnosti, piše nacional.hr

U veljači je stupila na snagu direktiva koja propisuje plaćanje u roku od 30 dana. Iznimno, u zdravstvu se oni mogu produžiti na 60 dana, a u odnosima između privatnih poduzeća također je moguć rok od 60 dana, ali uz posebnu suglasnost vjerovnika. Za svako prekoračenje plaćanja mora se platiti barem 40 eura kazne, a svaka Vlada pojedinčano može odrediti raspone kazne ovisno o neplaćenim iznosima i rokovima prekoračenja.

Ovu direktivu Hrvatska mora uvesti do ulaska u Europsku uniju. "Nema nikakvih prepreke osim možda nedostatka političke volje da se ona uvede odmah. Štoviše, takvo što preporučujemo kako bi se uredilo plaćanje", rekla je Olgica Spevec, predsjednica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Vlada ipak ide drugim putem. Protiv nelikvidnosti bori se tako da je provela više od dvije tisuće skraćenih stečajeva i 150 redovitih. Ukupno bi trebalo pogasiti još 27 tisuća tvrtki koje su u blokadi dužoj od godinu dana, a odobren je reprogram milijardu kuna poreznog duga. Sve će to pomoći da Vlada može reći da je smanjila iznos  neplaćenih računa, ali se neće riještiti ključna stvar - kako spriječiti neplaćanje koje zbog poteza jednog nepoštenog direktora vodi u propast još niz poduzeća.

O europskoj uredbi ministrica financija Martina Dalić nije rekla ni riječ. Nije to čudno, ovaj put je na tragu kolega iz razvijenih zemalja EU. Europski parlament i Vijeće Europske unije strogu su direktivu progurali nakon teške borbe s vladama država članica. Na kraju su članice izlobirale da je trebaju implementirati u dvije godine prijelaznog razdoblja.

Uredba će pokazati još jedno licemjerje - u odnosima među samim tvrtkama. Zakonodavac je bio svjestan da male i srednje tvrtke nemaju novca za skupe postupke parničenja. Zato je napravljen presedan i omogućeno je da umjesto njih dug utjeruju njihova interna udruženja. U Hrvatskoj bi to, primjerice, bila Udruga poslodavaca ili Gospodarska komora. Te institucije uvijek su spremne podviknuti da država treba vratiti dugove, ali je javna tajna da unutar udruge vrijede neka druga pravila. Neplaćanje velikih privatnih tvrtki nikad nije problematizirano. To je jasno, baš u HGK-u, poručila i Olgica Spevec.

"Problem provedbe je to što udruge uvijek formuliraju interese prema najvećim članicama", rekla je Spevec.

nacional.hr/eZd


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.