Posljedice bi mogle biti pogubne jer Hrvatska proizvodi tek polovicu vlastitih potreba za mlijekom, a trend propadanja proizvođača se i dalje nastavlja. Prostora za smanjivanje njegove proizvodnje u Hrvatskoj, upozoravaju proizvođači, nema.

"Sada proizvodimo oko 450 milijuna litara dok godišnje potrošimo gotovo milijardu litara mlijeka i mliječnih prerađevina. Stoga država pod hitno mora uvesti mjere pomoći kako bi se njegova cijena stabilizirala. Ili natjerati mljekare da plate veću cijenu ili pronaći novac kako bi se spasilo proizvođače. Ako se to ne dogodi, ljudi neće moći preživjeti. Nekada smo imali 215.000 krava, a sada ih je već 180.000 koje će završiti na stolu", govori za tportal Branko Kolak iz Đakova na čijoj je farmi prošle godine bilo oko 400, a ove je smanjio na 260 krava s daljnjom tendencijom smanjivanja njihova broja. Istovremeno mu se smanjila i količina predanog mlijeka Dukatu. Dok je prošle godine svakodnevno na njegovoj farmi bilo do 6000 litara, sada je proizvodnja pala ispod 5000.

"Ne možemo mi kao Nijemci, gdje je uređen sustav, ići na izvoz i smanjivanje proizvodnje jer nemamo dovoljne količine. Uređenje zemlje poput njih ili Francuske pomažu svojem mljekarskom sektoru dok se kod nas on stalno urušava. Nijemci od početka lipnja kvartalno prate situaciju i za svaku smanjenu litru mlijeka, svakom proizvođaču isplaćuju 14 eurocenti po kilogramu. To znači da onaj koji je proizvodio primjerice 30.000 litara mjesečno, a sada smanjio na 20.000, za onu razliku od 10.000 litara dobije 1.400 eura kako ne bi proizvodio. To im je jedan model. A vidio sam i drugi, prema kojemu imaju nekakav paket za pomoć vrijedan 116 milijuna eura, ali će način kako će usmjeriti novac razraditi ove jeseni. Sve se radi kako bi se stabilizirala ponuda i potražnja na tržištu", ukazuje ovaj farmer.

 

Europska komisija je za pomoć stočarstvu izdvojila 500 milijuna eura od kojih je 150 namijenjeno upravo za smanjivanje proizvodnje mlijeka. Europarlamentarka Marijana Petir nedostatnim smatra 10 eura interventne potpore po mliječnom grlu za Hrvatsku koje je odredila EK. Nezadovoljna je i što je Hrvatskoj dodijeljeno samo 1,52 milijuna eura pomoći, a nije jasno 'kojim se kriterijima Komisija vodila i zašto hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede na to nije pravodobno reagiralo'. Smatra kako je u Hrvatskoj potrebo uvesti interventnu otkupnu cijenu od 30 eurocenti po kilogramu mlijeka s rokovima plaćanja koji ne smiju biti dulji od 30 dana dok maloprodajna cijena mlijeka ne smije, smatra ona, biti niža od 70 eurocenti po litri, odnosno pet kuna.

 

"Problem je što načelno ništa ne znamo. Znamo samo da uredba ide 11. rujna i da bi od 500 milijuna eura namijenjene pomoći stočarstvu, 150 trebalo utrošiti na dobrovoljno smanjivanje mlijeka u zemljama gdje ga ima previše. To je onda logična pomoć. Međutim, kod nas je specifična situacija jer imamo manjak mlijeka pa bi nam Ministarstvo poljoprivrede trebalo objasniti kao proizvođačima što sada trebamo, a nije to napravilo", ukazuje na propust državnih tijela tajnik Udruge OPG-ova Hrvatske 'Život' Miroslav Kovač. Ističe kako je sam proces početka prijava i realizacije već 'pred vratima', a sastanak u Ministarstvu vezan za to najavljen je tek za utorak. Cijelom situacijom zbunjen je i ogorčen Ivan Klasnić, predsjednik Udruge mljekara Brodsko-posavske županije koji se proizvodnjom mlijeka i sam bavi posljednjih 20 godina.

"Ovo nikako neće biti dobro za nas jer ne proizvodimo dovoljno mlijeka ni za sebe, a ne da još pravimo i redukciju. Konkretne prijedloge smo već davno iznijeli. Treba proizvođače mlijeka rasteretiti jer smo najugroženija grana poljoprivrede, od samoga posla, preko ulaznih troškova, cijene mlijeka. Stručnjaci su rekli da je 3,40 kuna optimalna cijena s kojom bi proizvođač bio rentabilan, ne u zaradi, nego samo na nuli, a mi dobijemo od 1,90 do prosječno nekih 2,20 kuna po litri", ukazuje Klasnić koji ima farmu s 22 muzne krave i 15 junica ostavljenih za rasplod ili prodaju, ako se situacija u mliječnom sektoru ne promjeni.