Belišće d. d. zadržat će u cijelosti dosadašnju proizvodnju i sadašnjih 595 radnika, a većinski vlasnik ove papirne industrije njemački Duropack nastavit će ulagati u proširenje kapaciteta, zaključak je današnjeg sastanka uprave tog poduzeća i predstavnika Hrvatske udruge sindikata u Belišću.

Franz-Michael Hohensinn, predsjednik uprave Belišća, izjavio je nakon sastanka da Duropack namjerava od Belišće pretvoriti u centar papirne i ambalažne industrije jugoistočne Europe, demantiravši tako pisanje lokalnih medija o navodnom polaganom gašenju proizvodnje i otpuštanju radnika.

Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, naveo je da je ovogodišnje ulaganje 65 milijuna kuna u proizvodne kapacitete vidljivo. 'Ono što sam zatekao miljama je daleko od primjera drugdje u zemlji', istakao je.

U upravi dodaju da je Duropack prije dvije godine većinski udio, a ove kompletno vlasništvo, u Belišću preuzeo u vrlo teškom trenutku na tržištu papira i kartonske ambalaže, ali da je u pojedinim segmentima proizvodnja ipak povećana. Pored ulaganja Duropack je financirao likvidnost tvrtke s 120 milijuna kuna, a većina proizvoda plasira se putem prodajnih kanala njemačkog vlasnika.

'Zbog prezasićenosti tžržišta, kao i drugih ekonomskih razloga, zaustavili smo proizvodnju poluceluloze, što je sa sobom povuklo zaustavljanje proizvodnje na papirnom stroju manjeg formata', objašnjava uprava.

Od početka godine tvrtka je otpustila oko stotinu radnika, ali većina ih zadržala radno mjesto u tvrtkama koje su se izdvojile iz nekadašnjeg industrijskog giganta i nastavile uspješno poslovati. 'Za dio radnika koji nisu mogli zadržati posao uvjeti odlaska dogovoreni su u suradnji s tri sindikata aktivna u tvrtki', poručuju iz uprave.

U okviru Belišća d. d. danas posluju tvornice poluceluloze i papira, ambalaže, mehaničke prerade drva, suhe destilacije drva, spiralne ambalaže, elektro opreme te sektori energetike i transporta. Od osnivanja 1884. godine oko kruga tvornice narastao je radnički grad u kojem su se generacije obitelji ekonomski, socijalno i sentimentalno povezivale s proizvodnjom. Procvat je poduzeće doživjelo u socijalizmu kada je u njegovim pogonima radilo preko 5.500 radnika.