U Ministarstvu poljoprivrede predstavljen je prvi cjeloviti informacijski sustav koji građanima nudi uvid u raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem.

 

Hrvatska raspolaže sa nešto više od 738 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, najvećim djelom oranica i pašnjaka. U funkciji je 40 posto, dok je neiskorištenog zemljišta gotovo 60 posto; najviše na području Ličko-senjske županije. Konkretni podaci objedinjeni su u centralnom informacijskom sustavu koji omogućuje transparentnije upravljanje i kontrolu, rekao je prilikom predstavljanja ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina:

"Prvi puta Republika Hrvatska ima informacijski sustav za praćenje, evidenciju poljoprivrednog zemljišta. Do sad nije bilo ni kvalitetne baze, sve se radilo pješke, na papiru, nije bilo transparentno. Ovaj sustav to daje; brže, kvalitetnije i transparentnije raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i kontrola zemljišta koje dajete u zakup, koncesiju i druge oblike raspolaganja", zaključio je Jakovina.Ove je godine upućen 81 poziv za zakup nešto više od deset tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta na rok od pedeset godina, a za raspolaganje je slobodno još 460 tisuća hektara. Na jednom mjestu obuhvaćeni su podaci Državne geodetske uprave i Agencije za plaćanja u poljoprivredi te Državnog zavoda za statistiku, a kroz mjesec dana bit će uneseni i podaci zemljišnih knjiga, FINE, Hrvatskih šuma, voda i Ministarstva zaštite okoliša, povezat će se i s ostalim institucijama, uskladiti stvarno stanje sa stanjem u registrima. Na ovaj način točno znamo čime država upravlja što predstavlja direktnu korist i za državni proračun, rekla je ravnateljice Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević...

"To je nešto što će nama u poslovanju Agencije koristiti. Kada vidimo podatke zemljišnih knjiga znat ćemo koliko su te razlike što se tiče državnog poljoprivrednog zemljišta u brojevima, česticam i površinama između ta dva registra; katastar vodi posjedovno stanje, gruntovnica vlasništvo. Vrlo je bitno da znamo vlasništvo Republike Hrvatske", rekla je Mičević.Važan je ovo korak i u provođenju zemljišne reforme jer su dosadašnji podaci predstavljali ogromnu diskrapanciju između onih prikupljenih u Ministarstvu i onih u Državnom zavodu za statistiku, a razlika je bila za čak 150 tisuća hektara. Bilo je vrijeme da se napravi jedan ovakav sustav, zaključili su ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Ante Pezo i ravnatelj DZS-a, Marko Krištof.

"To je bio jedan praregistar koji smo trebali urediti i davno prije. No dobro je ovo što se događa. Bolje ikad nego nikad", kaže Pezo.

"Vjerujemo da će po uspostavi ovog informacijskog sistema taj proces poboljšanja kvalitete podataka omogućiti nam da dobijemo bolji pregled korištenja i da zemljištem kvalitetnije upravljamo", zaključio je Krištof.