Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika promatrano po gradovima - sjedištima županija, očekivano je najveći u Gradu Zagrebu koji je ujedno i županija. Iza poduzetnika Grada Zagreba po brojnosti poduzetnika, zaposlenih i ukupnom prihodu slijedi Split, sjedište Splitsko-dalmatinske županije, koja je po kriteriju broja poduzetnika, zaposlenih, ukupnom prihodu i neto dobiti na drugoj poziciji.

Tablica 1. Broj poduzetnika, zaposlenih i ukupan prihod poduzetnika u gradovima - županijskim središtima, u 2014. g. (iznosi: u tisućama kuna)

Grad Rijeka je treće rangirano županijsko središte po broju poduzetnika, zaposlenih i ukupnom prihodu kod poduzetnika.

Prema prosječnom broju zaposlenih po poduzetniku, na prvom je mjestu Koprivnica, sjedište Koprivničko križevačke županije, sa 15,5 zaposlenih, a slijede Požega (14,9), Krapina (11,7), Varaždin (11,4) i Čakovec (10,8). Najmanje zaposlenih po poduzetniku među županijskim središtima je u Dubrovniku, 5,1 zaposleni.

Međusobna usporedba županijskih središta prema prihodu po zaposlenom kod poduzetnika, pokazala je da su na prvom mjestu, pomalo neočekivano, poduzetnici Vukovara, administrativnog sjedišta Vukovarsko-srijemske županije. Na drugom su mjestu poduzetnici grada Velike Gorice, koji je za potrebe ove analize izdvojen među drugim gradovima Zagrebačke županije. Prvi vrhu ove rang liste, na trećem mjestu, poduzetnici su Grada Zagreba. Na začelju rang liste poduzetnici su grada Požege (19), Slavonskoga Broda (20) i Gospića (21).

Većina županijskih sjedišta, njih 18, prema prihodu po zaposlenom kod poduzetnika u 2014. godini, ispod su prosjeka na razini RH, koji je iznosio 745,4 tisuća kuna, te ispod prosjeka 21 grada, županijskog središta od 830 tisuća kuna, a samo su tri grada iznad prosjeka: Vukovar, Velika Gorica i očekivano, Zagreb.

Analiza raspoređenosti poduzetnika po županijskim središtima promatrano po veličini poduzetnika pokazala je da veliki poduzetnici u većini slučajeva imaju sjedište u Zagrebu (47,5%), a preostalih 52,5% velikih poduzetnika ima sjedište u drugim županijama s tim da u Gospiću, kao i u cijelo i cijeloj Ličko-senjske županije, nema velikih poduzetnika čije je tamo sjedište. Izneseni prikaz polarizacije hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta.

Tablica 2. Broj poduzetnika, dobit/gubitak nakon oporezivanja i neto dobit/neto gubitak poduzetnika u gradovima - županijskim središtima, u 2014. godini (iznosi: u tisućama kuna)

U 2014. godini udjeli ukupnih prihoda poduzetnika županijskog središta kretali su se od 14,1% u Krapinsko-zagorskoj županiji do 71,9% u Karlovačkoj županiji. Udjeli dobiti poduzetnika županijskog središta kretali su se od 20,8% u Istarskoj županiji do 83,6% u Karlovačkoj županiji.

Ako promatramo gradove, županijska središta, po produktivnosti koja se mjeri iskazanom neto dobiti/neto gubitku po zaposlenom, grad Karlovac se nalazi na prvom mjestu (42.474 kuna), a grad Koprivnica na drugom mjestu (32.564 kuna ). Sva županijska središta ostvarila su produktivnost u iznosu 13.988 kuna, a svi poduzetnici RH su ostvarili produktivnost po zaposlenom u iznosu 11.750 kuna.