Posljednji podaci HNB-a o kreditnoj aktivnosti banaka ukazuju na porast ukupnih kreditnih plasmana koji su na kraju srpnja iznosili 281,5 milijardi kuna, što je za 3,3 milijarde više u odnosu na mjesec dana ranije (1,2%). Istovremeno su kreditni plasmani u usporedbi s krajem srpnja prošle godine viši za neznatnih 25,5 milijuna kuna te su praktički stagnirali na godišnjoj razini, čime je nakon četiri uzastopna mjeseca zaustavljen godišnji pad ukupnih kredita. U odnosu na kraj 2014. ukupni krediti poslovnih banaka viši su za gotovo 1,4 mlrd kuna (0,5%), navodi se u analizi RBA.

Dvije trećine kredita u stranoj valuti

Obzirom da je preko dvije trećine kredita (73%) vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, jačanje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,6% odnosno za 0,9% u odnosu na kraj 2014., statistički je ublažilo rast kredita u kunskom iskazu. Promatrano u odnosu na lipanj, kuna je oslabila prema euru za 0,1% te tako blago utjecala na mjesečni rast kunskog iskaza kreditnih plasmana. S druge strane, slabljenje kune u odnosu na franak na godišnjoj razini za 13,51% odnosno 11,9% u odnosu na kraj prošle godine statistički je doprinijelo većem iskazu kredita izraženom u kunama. Istovremeno, u odnosu na lipanj, kuna je ojačala prema franku za 2,3% čime je ublažila mjesečni rast ukupnih kreditnih plasmana.

Država se nastavlja zaduživati, građani i tvrtke smanjuju dug

Podaci za srpanj pokazuju nastavak razduživanja sektora nefinancijskih trgovačkih društava, uz razduživanje sektora stanovništva, dok je sektor države u istom promatranom mjesecu zabilježio rast kreditnog zaduženja. S udjelom od 19,3% u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem lipnja iznose 54,2 mlrd. kuna, što je za 3,62 mlrd. kuna (7,1%) više nego na kraju lipnja, te 3,34 mlrd kuna više nego na kraju srpnja 2014. (6,6%). U odnosu na kraj 2014. krediti sektoru središnje države su viši za 2,3 mlrd mlrd. kuna (4,5%). Tako su u srpnju kreditni plasmani državi zabilježili najveću stopu mjesečnog rasta u ovoj godini, ali i najvišu stopu godišnjeg rasta kakva nije viđena od siječnja 2014. godine.

Pad plasmana poduzećima 3,9 posto

Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (poduzećima) krajem srpnja iznosili su 90,87 mlrd kuna što je za 292 mil. kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (-0,3%) te 3,27 mlrd. manje u odnosu na kraj srpnja 2014.(-3,5%), što potvrđuje nastavak u razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama (koji datira od lipnja 2012.). Posljedično se njihov udio u ukupnim kreditima smanjio za dodatnih 1,2 pb na godišnjoj razini te iznosi 32,3%. Prema informacijama HNB-a, ukoliko isključimo utjecaj tečaja, pad kreditnih plasmana sektoru poduzeća iznosio je 3,9% na godišnjoj razini. Promatrano u odnosu na kraj 2014. krediti poduzećima su niži za 1,16 mlrd kuna (-1,3%), čime je potvrđen nastavak pada potražnje za kreditima, što je dijelom posljedica teških uvjeta poslovanja te smanjene potražnje, premda je dio poslovnih subjekata iskoristio priliku povoljnih uvjeta na inozemnim financijskim tržištima.

U srpnju je prekinut međugodišnji rast kredita sektora stanovništva koji je bio primjetan od početka ove godine. Ukupni krediti sektoru kućanstva krajem srpnja iznosili su 126,87 mlrd. kuna (udio od 45,1% u ukupnim kreditima), što je pad za 767,6 mil. u odnosu na kraj lipnja(-0,6%), te 250 mil kuna manje u odnosu na isti period prošle godine (-0,2%). Na godišnjoj razini ako isključimo utjecaj tečaja pad kreditnih plasmana sektoru stanovništva iznosio je 2,2%. Promatrano u odnosu na kraj 2014. krediti sektoru kućanstva veći su za 417,5 kuna (+0,33%).