Premda je domaći bankarski sustav stabilan i nakon pet godina krize, kvarenje kreditnog portfelja sve više brine Hrvatsku narodnu banku. Stoga je središnja banka odlučila postrožiti pravila za definiciju i klasifikaciju loših kredita kako bi banke prisilila na veće rezervacije. 

Osjetno veće rezervacije, iako zasad nema konačne ocjene koliko, posljedično će smanjiti profite banaka zbog čega je među njima zavladalo veliko nezadovoljstvo i već su krenuli pritisci da se pravila ublaže, doznaje Poslovni dnevnik.

'Karakteristika hrvatskog sustava je da imamo visoke stope jamstvenog kapitala, ali ne i toliko rezervacija', kazao je za list dobro upućeni izvor koji je želio ostati anoniman.

Kvarenje portfelja banaka u uzlaznom je trendu od 2008. Tada je udio loših kredita iznosio 4,9 posto da bi danas, prema posljednjim dostupnim podacima za rujan, skočio na 14,9 posto što znači da banke imaju problema s naplatom više od 40,4 milijarde kuna. Najviše loših kredita je u korporativnom sektoru; tvrtke ne vraćaju čak svaki četvrti zajam što u brojkama znači gotovo 28 milijardi kuna.

Zbog ispodprosječne pokrivenosti loših plasmana rezervacijama u odnosu na druge zemlje u razvoju u regiji dobili smo i upozorenje od Međunarodnog monetarnog fonda. U Hrvatskoj je taj omjer krajem prošle godine iznosio 42,1 posto dok je, primjerice, u Austriji, iz koje dolaze matične banke najvećim domaćim kreditorima, pokrivenost 72,1 posto. U nizu mjera koje se tek bruse i čiji će se kvantitativni učinak na sustav u cjelini ispitivati tijekom godine, središnja banka želi pojačati rezervacije u odnosu na dane kredite, a posebno bi se u fokusu mogli naći reprogrami.

Banke će imati kraće rokove za ponovnu procjenu nekretnina koje služe kao kolaterali, a rizičnost plasmana ovisit će i o tome je li pokrenut pravni proces naplate