Zdenko Adrović novi je direktor Hrvatske udruge banaka nakon što je tu čelnu organizaciju banaka 16 godina vodio Zoran Bohaček. Pažnju na sebe je privukao tvrdnjom da je hrvatskim bankama prostor za financiranje države sužen. Radi se o procjeni- kaže Adrović:

"U ovakvim okolnistima u kojima se javni dug povećava, u kojem deficit proračun još uvijek visok, u kojem je ino dug veći od bruto domaćeg proizvoda, u kojem su banke jako izložene državi. Od ukpno 256 milijardi kuna kredita svih banaka, 98,8 je u praktično u državi, to je gotovo 40 posto. S tog stanovišta teško je za očekivati da će banke povećati svoju izloženost državi."

Pri tom, napominje Adrović, da su sve banke različite i da se radi samo o procjeni. U međuvremenu, Ministarstvo financija objavilo je da su uvjeti financiranja države iznimno povoljni. Znatan interes investitora u iznosu od 12,1 milijardu kuna, koji je dvostruko premašio inicijalno planirani iznos izdanja, kao i kvalitetna ponuda omogućili su Republici Hrvatskoj da izda obveznice uz prinos od 4,4 posto, bez premije za novo izdanje, navodi Ministarstvo. Komentirao je i čelnik čovjek udruge Hrvatskih banaka pozitivu financijsku vijest da se deficit proračuna od prošle godine smanjio za 2 milijarde kuna, te sad iznosi 7.9 milijardi. Kaže da se deficit smanjio zbog izdašnog PDV-a i dobre turističke sezone i da još uvijek nemamo podataka o rashodima koji se tijekom prosinca uvijek povećavaju.

"Očekuje se da bi deficit bio na razini oko 12 milijardi." Iz Hrvatske udruge poslodavaca „okrivili" su dobru turističku sezonu i za rast BDP-a drugi kvartal za redom što znači da smo izašli iz recesije. Kaže Adrović da nije riječ samo o turističkoj sezoni, već i rastu prihoda u prehrambenoj i metalurškoj industriji.

"Taj impuls rasta koji nam se dogodio, treba pokušati sačuvati, dobra je okolnost da oko nas zemlje u koje mi izvozimo i dalje rastu. Njihov je rast oko 1,5, nekih 2,2, posto, to je sretna okolnost. Međutim kada bi se dvije stvari poklopile, a to je fiskalno odgovorni proračun i rast koji bi trebao sačuvati onda bi imali malo mirnije razdoblje i zbog kreditnih agencija koje su tu, koje nas gledaju i koje će donijeti ocjene neših kreditnih sposobnosti." Osvrnuo se u intervjuu Adrović i na odnos vuk-ovca ministra financija Borisa Lalovca i banaka u pitanju kredita u švicarskim francima.

"To je bilo sve u trgovini predizbornoj kampanji. Ja ne mislim da ministar tako misli o bankama. Banke su vrlo organizirane i efikasne organizacije, po kvaliteti menadžmenta, možda nešto najobrazovanije što u ima uu poslovnom smislu. Banke su normalne organizacije koje rade svoj posao. S jedne skrbe o šetdnji gdje su ljudi povjerili svoj novac i naravno da se ne možete igrati s tom štednjom." Komentirao je i navodne gubitke banaka u konverziji koji se kreću oko 8 milijardi kuna.

"Sa 30.09. ukupni ispravak vrijednosti koji je napravljen u bilancama dobit i gubitak banaka bio je gotovo 7 milijardi i iz toga je proizašao gubitak od 4,5 milijarde. Vidjet ćemo do kraja 12 mjeseca hoće li biti još. To je veliki gubitak. To je gubitak na razini 8 posto kapitala, bankarski sustav nije tako dobro kapitaliziran. Ovako štediše mogu biti mirni, njihov noca je siguran."

Što se pak tiče špekulacija o ukidanju valutnih klauzula koje zagovara Mostov ekonomist Ivan Lovrinović, Adrović kaže prijedlog je to bez razmišljanja.

"Kada bi netko htio valutnu klauzulu onda bi morao ukinuti i europske depozite jer je nemoguće bankama iz europskih depozita kreditirati u kunama. Ne možete u bilanci imati eure,a na drugoj strani kune. Ako bi se to dogodili onda bi ljudi svoje eure iznosili van, i imnali bi lošu situaciju. To je rečeno bez modela, treba sjesti i vidjeti." Zaključuje novi direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović da nije tako jednostavno ukinuti valutnu klauzulu, jer onda bi se morala ukidati i štednja u eurima.