Zabava

makk 2020

Koliko ljudi koristi digitalne glazbene servise i Netflix u Hrvatskoj?

Koliko ljudi koristi digitalne glazbene servise i Netflix u Hrvatskoj?

Treći dan online Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK, u organizaciji HDS ZAMP-a, bio je posvećen digitalnim glazbenim servisima, zaradi i promociji koju od streaminga ili YouTube trendinga imaju hrvatski i strani glazbenici.

U panel diskusiji „Streamovit put do uspjeha“ svoja su saznanja o tome podijelili glazbenica Lana JurčevićNenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a, Dario Draštata, direktor Dallas Recordsa i Zvone Pušić, direktor booking i promotorske agencije Yem. O tome može li se varati i lažno predstavljati uspjeh na YouTubeu i na streaming servisima govorio je Matej Zadro, stručnjak za digitalni marketing iz agencije Internet brigada.

Prvi put smo čuli i brojku ljudi koji u Hrvatskoj koriste neki od digitalnih glazbenih servisa: oko 160 tisuća ljudi do online glazbe trenutno dolazi preko servisa kao što su Deezer, Spotify, Apple Music ili YouTube Premium, koji su najpopularniji. Ne plaćaju svi pretplatu budući da za neke od tih servisa još uvijek traje besplatno probno razdoblje, ali činjenica je – oko 100 tisuća hrvatskih građana plaća za te servise koji sve višu utječu na promjene u glazbenoj industriji. Slično je i s popularnim filmskim servisom Netflix na kojeg je pretplaćeno dodatnih 100 tisuća ljudi, istaknuo je Nenad Marčec. Rast broja pretplatnika i legalno korištenje video i glazbenih kreativnih sadržaja potvrđuju i izvješća HDS ZAMP-a o prihodima u prvih 6 mjeseci 2020. godine: „Naši podaci govore o strelovitom rastu prihoda s digitalnih servisa i platformi. Ti servisi su vrlo dobro koncipirani i cijenom jako pristupačni, s ogromnim opsegom repertoara kojeg nude na svojim „user-friendly“ platformama. Budući da će se COVID19 kriza i njezini odjeci očito prebaciti i na 2021. godinu, očekujemo da će se trend rasta nastaviti – iako je i brojka od 160 tisuća korisnika sredinom godine, plaćali oni pretplatu ili još uvijek ne, bila iznenađenje i za nas“. Istaknuo je i da je HDS ZAMP korona krizu iskoristio da još aktivnije pozove sve vodeće digitalne servise da dođu u Hrvatsku koja im inače tržišno nije bila zanimljiva: „U posljednjih godinu dana potpisali smo ugovore sa Spotifyem, Appleom, Facebookom i TikTokom. Nitko u regiji niti u cijeloj istočnoj Europi nema sve to tako dobro obuhvaćeno poput nas.“

Dobre su to vijesti za glazbenike na digitalnim mrežama i servisima. Iako je prihod s tog tržišta zasad još uvijek gotovo zanemariv u usporedbi s drugim izvorima prihoda, kao što su korona krizom fatalno ugroženi koncerti i priredbe, i domaći diskografi svoje poslovanje prilagođavaju novim trendovima: „Dugi niz godina bili smo zakinuti i imali prisutnost samo jednog digitalnog streaming servisa, Deezera. No, vjerujem da smo na dobrom putu uređenja digitalnog tržišta i sada imamo priliku funkcionirati kako naši inozemni kolege funkcioniraju već godinama. Siguran sam da dolazak novih servisa povoljno utječe na daljnji rast broja pretplatnika“, kazao je Dario Draštata, direktor Dallas Recordsa.

Jedna od hrvatskih glazbenica koja zasigurno zna kako najbolje iskoristiti digitalne platforme i mreže jest i Lana Jurčević. Ona od ove godine kao La Lana u suradnji s Warner Musicom gradi inozemnu karijeru, s pjesmama na engleskom jeziku, gotovo isključivo putem Interneta. „Digitalija je oduvijek bila nešto u čemu sam se najbolje osjećala,“ rekla je. „Slušajući i prateći svoju publiku sa željom da s njom imam što bolji kontakt, zajedno s njom sam odrastala. Tako imam fanove koji su godinama uz mene. Na društvenim mrežama i servisima mi glazbenici smo svojevrsni kreatori sadržaja. Odnos s publikom na digitalnim platformama digao mi je i karijeru i koncerte na jednu sasvim novu razinu“, poručila je Lana.

Digitalnom tržištu, a posebno mladim generacijama, najzanimljiviji su novi glazbenici, drukčijeg izričaja, o čemu svjedoči i različitost listi za raspodjelu autorskih honorara s YouTubea i radijskih postaja. Radijski valovi nude jednu vrstu glazbe, ali publika na Internetu klika nešto drugo. „Za mlade glazbenike, digitalne mreže su kod nas gotovo jedini, ali toliko moćan alat da oni uz njih mogu započeti i ostvariti svoje karijere,“ komentirao je Marčec. No, mogu li i stariji glazbenici iskoristi prednosti digitalnih platformi?

Zvone Pušić iz Yema smatra da mogu, prilagode li svoj zvuk i izričaj onome kakvog promovira njegova booking i event agencija. Oni zastupaju na YouTubeu omiljene artiste novih generacija, imena kao Vojko V, Krankšvester, Porto Morto, High 5, Grše, Buntai, Nemanja, Pocket Palma, Irena Žilić ili Z++, od kojih posljednjih troje nastupaju i na MAKK konferenciji. Yem ima u cilju „izgraditi platformu atraktivne urbane glazbe koja nije zastupljena na radijskim postajama. No, uz digitalnu sferu, više ćemo se orijentirati i na radijske i TV postaje jer pouzdan prihod glazbenicima i njihovim promotorima dolazi i od javnog priopćavanja u medijima, preko organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih – izvođačkih i diskografskih prava,“ rekao je Pušić u diskusiji koju je moderirao Goran Kurjak.

Glazbeni začin trećeg dana MAKK-a bio je jedan od „vrućih“ novih autora i izvođača, mladi osječki glazbenik Z++, pravim imenom Zvonimir Husnjak. Po prvi put je studijski izveo „Crno + zlatno“ i aktualni hit „Ljeto već je gotovo“ kojim je nedavno najavio svoj drugi album. Kao MAKK-ovski bonus izveo je svoju obradu evergreena „Ti si mi u krvi“ autora Kornelija i Spomenke Kovač, pjesme koju je proslavila izvedba Zdravka Čolića.

Kako je sve to zvučalo i izgledalo, pogledajte na linku.


Reci što misliš!