Film
Četiri hrvatska kratkometražna filma na festivalu u Bogoti
Na 13. izdanju Festivala kratkometražnih filmova u Bogoti, koji će se održati od 9. do 15. prosinca u glavnom gradu Kolumbije, bit će prikazana četiri naslova iz Hrvatske.
U natjecateljski su program uvrštena tri ostvarenja, jedan animirani i dva eksperimentalna filma, od kojih će jedan na festivalu doživjeti svoju svjetsku premijeru.
Riječ je o filmu Središte vremena scenarista i redatelja Željka Sarića, crno-bijelom eksperimentu koji razmatra kompleksnost fenomena kondenziranog vremena u opoziciji spram čovjeka i njegovog stvarnog okruženja. Kameru također potpisuje Željko Sarić, za montažu je bio zadužen Dalibor Barić, a za glazbu Tomislav Babić. Film je nastao u produkciji Projekt 6 Studija, a nastao je uz potporu gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba.
Drugi naslov u natjecateljskom programu eksperimentalnih filmova je A.D.A.M. u režiji Vladislava Kneževića, izrađen u tehnici 3D stereoskopije. A.D.A.M. je kodno ime autonomne bespilotne letjelice za rudarsko istraživanje asteroida (Autonomous Drone for Asteroid Mining).
U filmu dron polako postaje svjestan, počinje samostalno djelovati i odbijati svaku komunikaciju s operaterima satelitske tvrtke koji ga pokušavaju pratiti. Animaciju, stereografiju i kompoziting potpisuje Mario Kalogjera, producentica je Vanja Andrijević iz Bonobostudija, a film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.
U natjecateljski program animiranih filmova uvršten je Razgovor autorice Ane Horvat, koji govori o mladoj ženi koja provodi monotonu i zamornu večer u svom domu. Na televizoru zatim odgleda priču koja će pomaknuti njen pogled na vlastiti svijet. Film je nastao u produkciji Luma filma, a sufinanciran je sredstvima gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba.
U popratnom programu Panorama bit će prikazan animirani film Slom autora Davida Lovrića, nastao na produkciji Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i koprodukciji Zagreb filma. Slom počinje prizorom antropomorfne figure s glavom slona koja stoji pred ogledalom u kupaonici.
Kako tonemo u sve dublje i dublje slojeve organizma koji istovremeno nalikuje živčanom sustavu i biljci, lik čovjeka-slona reagira na nasilan i nepredvidljiv način, stvarajući neku vrstu koreografije koja završava nestajanjem samog lika.
Vezane vijesti
Izdvojeno
-
17.siječnja u 10:00 sati u HNK Zadar još jedna Kava s glumcima - imate priliku upoznati Alena Liverića!
-
Kako kukci znaju kada trebaju ići u hibernaciju, gdje i kako provode hladne periode – priču za The Conversation donosi doktorandica zoologije sa Sveučilišta u Stockholmu Anna Brødsgaard Shoshan.
-
Poziv za prijavu aktivnosti/projekata koji se odnose na kulturne, sportske, znanstvene i edukacijske aktivnosti te su isključivo namijenjene studentima vrijedi do kraja siječnja.
-
Svi koji imaju slab sluh, ali ne nose slušni aparat, trebali bi razmisliti još jednom jer je utvrđeno da pomaže ljudima da žive dulje, prema Sveučilištu Južne Kalifornije (USC).
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.