Kako kukci znaju kada trebaju ići u hibernaciju, gdje i kako provode hladne periode – priču za The Conversation donosi doktorandica zoologije sa Sveučilišta u Stockholmu Anna Brødsgaard Shoshan.

“Stojite u šumi usred zime i temperatura je pala ispod nule. Tlo je prekriveno snijegom, a drveće i grmlje goli. Kukaca koji inače lete ili pužu za toplijeg vremena nema nigdje. Mogli biste pretpostaviti da kukci ne prežive sezonsku promjenu. Uostalom, temperature su preniske da bi se hranili, a biljke ili drugi insekti koje bi jeli ionako su rijetki.”

I tada, insekti su uvijek posvuda oko nas: u kori drveća i grmlja, u tlu, a neki čak mogu biti pričvršćeni na biljke ispod snijega. Snijeg je, kako se pokazalo, prilično dobar izolator – gotovo poput pokrivača, piše Shoshan i nastavlja:

“Kukci spavaju zimski san. Znanstvenici to zovu “dijapauza” i to je način na koji kukci, koji u većini slučajeva ne mogu sami stvarati toplinu kao mi sisavci, preživljavaju hladne zimske mjesece.”

Kako kukci znaju da dolazi zima?

Većina insekata osluškuje okolinu kako bi prepoznala kada je vrijeme za hibernaciju – temperatura pritom nije pouzdan faktor, već se oslanjaju na dužinu dana. Ispravna procjena dolaska zime ključna je za preživljavanje, piše autorica. Ako kukac ne uspije na vrijeme prepoznati znakove iz okoline, mogao bi se smrznuti ili ostati gladan, ili potrošiti svu svoju sačuvanu energiju prije sigurnog izlaska iz hibernacije.

Hibernacija uključuje nekoliko strategija nošenja s hladnoćom. Neki kukci hiberniraju na mjestima koja ih skrivaju od niskih temperatura, dok drugi prolaze kroz promjene unutar tijela kako bi izbjegli ili tolerirali smrzavanje.

U ovo doba godine gotovo da nema hrane, a kukci uglavnom ne jedu tijekom zimskog sna. Zima može trajati mjesecima, pa su insekti razvili dvije strategije: dobiti dodatnu težinu prije zime i polako trošiti ovu zalihu energije smanjujući brzinu metabolizma.

Mnogi kukci prožive cijeli životni ciklus (od jaja do ličinke, kukuljice i odrasle osobe) u roku od nekoliko mjeseci do godine dana. Gubitak mjeseci tijekom zime je značajan. I tako, insekti jednostavno zaustave svoj razvoj tokom hibernacije. U kojem stadiju života vrste hiberniraju razlikuje se od vrste do vrste.

Kako klimatske promjene utječu na hibernaciju

Globalno zatopljenje, znamo, rezultira kraćim i toplijim zimama. Za kukce koji se brzo prilagođavaju promjenama, to ostavlja priliku da se prošire prema sjeveru i proizvedu više generacija godišnje tamo gdje se trenutno nalaze. Neke vrste su to uspjele dok druge ne mogu – entomolozi ulažu velike napore da shvate zašto.

Izazovi prilagodbe na toplije zime su višestruki. Temperature padaju sve kasnije, i kasnije tijekom sezone, ali dani se skraćuju dosljedno kao i prije. Ova neusklađenost može prevariti insekte da donesu pogrešnu odluku. Ako se to dogodi previše insekata, pa i vrsta može lokalno izumrijeti, uzrokujući disbalans dalje u hranidbenom lancu.

Istraživanja pokazuju da neki insekti mogu relativno brzo promijeniti duljinu dana koju koriste za dijagnosticiranje približavanja zime. Međutim, nije poznato hoće li sve vrste biti tako sposobne. Potrošnja energije kod insekata također ovisi o temperaturi. Kako su zime tople, kukac riskira da iscrpi svoje zalihe energije prije nego što prekine zimski san.

Više temperature tijekom zime znače i manje snijega, što nažalost znači da se neke vrste nemaju gdje sakriti od hladnoće.