Veliki dan hrvatskog sporta
HOO danas slavi 25 godina privremenog priznanja
redsjednik i glavni tajnik HOO-a, Zlatko Mateša i Josip Čop, čestitali su svim sportašima i sportskim djelatnicima Veliki dan hrvatskog sporta, tj. spomen na 17. siječnja 1992. godine kada je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) donio odluku o privremenom priznanju Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO)
Dva dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. siječnja) u Hrvatsku je, 17. siječnja 1992. godine stigla povijesna odluka predsjednika MOO-a Juana Antonija Samarancha i njegova četiri dopredsjednika o privremenom priznanju HOO-a osnovanog 10. rujna 1991. godine.
Ova je odluka omogućila hrvatskim sportašima da prvi put pod svojom zastavom nastupe na Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu 8. veljače iste godine. Odluku o punom priznanju MOO je donio 24. rujna 1993. godine. U međuvremenu hrvatski su sportaši već slavili prva olimpijska odličja na Igrama u Barceloni 1992., prvim ljetnim Igrama na kojima su nastupili.
Odluku o priznanju primio je prvi predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak, koji je na prijedlog Juana Antonia Samarancha, dokazanog prijatelja Hrvatske i hrvatskih sportaša, postao član MOO-a i na toj dužnosti bio od 1995. do 2012. godine kao treći Hrvat, a prvi i jedini iz suverene Hrvatske.
Od samostalnosti hrvatski su sportaši od 1992. do 2017. nastupili na sedam ljetnih i isto toliko zimskih olimpijskih igara na kojima su osvojili 44 odličja, od toga 33 na ljetnim (11 zlatnih, 10 srebrnih i 12 brončanih), a 11 na zimskim olimpijskim igrama (4 zlatna, 6 srebrnih te 1 brončanu). Šest odličja (4 zlata i 2 srebra) osvojila je najbolja hrvatska sportašica svih vremena Janica Kostelić.
Nastupi na Olimpijskim igrama u brojkama:
Na Ljetnim olimpijskim igrama nastupilo je 398 hrvatskih sportaša, među kojima su 102 sportašice.
U pojedinačnim sportovima najviše ih je nastupilo u atletici, njih 39 među kojima 14 atletičarki. Slijedi plivanje, 36 (11 plivačica); veslanje 31; jedrenje 24 (4 sportašice); tenis 17 (7 tenisačica); streljaštvo 16 (9 sportašica); kajak 12 sportaša; stolni tenis 12 (6 sportašica); taekwondo 8 (6 sportašica); boks 7; po četiri natjecatelja nastupila su u biciklizmu, gimnastici (2 gimnastičarke) i hrvanju, u judu ih je nastupilo troje među kojima su dvije judašice. U dizanju utega nastupila su dva a po jedan u daljinskom plivanju (plivačica), skokovi u vodu (skakačica u vodu) i mačevanju.
U ekipnim sportovima najviše ih je nastupilo u rukometu (67) među kojima je ekipa od 15 rukometašica. Slijedi košarka s 52 natjecatelja (12 košarkašica). U vaterpolu je nastupilo 45 sportaša, a u odbojci 12 odbojkašica.
Na Zimskim olimpijskim igrama nastupila su ukupno 53 natjecatelja od kojih 16 sportašica.
Po sportovima najviše ih je bilo u alpskom skijanju, 20 sportaša, (7 skijašica). U bobu ih je nastupilo 12, u skijaškom trčanju 10 (3 sportašice), u biatlonu 5 među kojima dvije sportašice, u umjetničkom klizanju četiri (3 sportašice), a u skeletonu i snowboardingu po jedan sportaš odnosno sportašica.
Vezane vijesti
-
Allianz Hrvatska je na današnjoj konferenciji za medije obznanila početak osmogodišnje suradnje s Hrvatskim olimpijskim odborom (HOO) i nastavak suradnje s Hrvatskim paraolimpijskim odborom (HPO).
-
Predsjednik i glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša i Josip Čop priredili su u prostorijama olimpijske udruge u Zagrebu prijam za novoga europskog šahovskog prvaka Ivana Šarića
-
Hrvatski olimpijski odbor (HOO) nominirao je najtrofejnijeg vaterpolskog trenerom svih vremena i jednog od najtrofejnijih trenera svijeta Ratka Rudića za najuspješnijeg trenera u izboru Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO)
-
Hrvatski olimpijski odbor (HOO) uputio je predsjedniku Vlade Andeju Plenkoviću te državnoj tajnici za sport Janici Kostelić inicijativu za povećanje novčanih nagrada za vrhunska sportska postignuća hrvatskih sportaša osvajača medalja na olimpijskim igrama, kao i svjetskim i europskim prvenstvima, odnosno prijedlog za izmjenu Uredbe o kriterijima za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća
Izdvojeno
-
Zadar je u 21. kolu poražen u Beogradu. Domaćin Crvena zvezda bio je bolji s rezultatom 87:76
-
Drugim riječima, nedostatak sna je loš, a čak i bez podvrgavanja ekstremima budnosti danima bez prekida, produljena razdoblja bez preporučenih 7-8 sati noću mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
-
Novi "personalizirani" online alat koji predviđa najučinkovitije lijekove za pojedinačne pacijente s dijabetesom tipa 2 mogao bi koristiti milijunima ljudi s tim stanjem, kažu istraživači.
-
Tri dana bez sna, a čovjek obično ne može jasno govoriti niti normalno hodati. Dodajte još dva dana i on ili ona će vjerojatno halucinirati i biti na rubu mentalnog sloma.
Reci što misliš!