Kolekalciferol ili vitamin D jedan je od vitamina topivih u mastima, a s obzirom na širok spektar djelovanja, ponaša se više kao hormon nego kao vitamin.

Ključan je za rast i razvoj kostiju, pomaže u smanjenju upale i u rastu stanica, a ima i važnu ulogu u funkcioniranju imunosnog sustava zbog čega se sve češće propisuje za prevenciju i za liječenje niza zdravstvenih stanja.

Deficit vitamina D jedan je od najčešćih vitaminsko-mineralnih deficita. U većem su riziku tamnopute osobe jer im koža apsorbira manje UV zračenja te starije osobe i one koje većinom borave u zatvorenim prostorima.

Istraživanje provedeno 2023. godine i objavljeno u američkom Nacionalnom centru za biotehnološke informacije otkriva da 50 posto svjetske populacije i 35 posto odraslih Amerikanaca pati od deficita vitamina D.

Ključni izvor – sunce

Vitamin D jedinstven je jer ga tijelo može sintetizirati pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Kada sunčeva svjetlost dolazi u kontakt s kožom, provitamin D3, koji se nalazi u koži, pretvara se u aktivan oblik vitamina D. Stoga je sunce ključni izvor, što objašnjava i zašto se vitamin D naziva “sunčanim vitaminom”.

Iako je sunce najbolji prirodni izvor, postoje i drugi izvori – u hrani i dodacima prehrani. Preporučena dnevna doza u EU iznosi 5 µg dnevno, a za osobe starije dobi 20 µg.

Što se tiče sunčeva zračenja, dovoljno je pet do 30 minuta dnevne izloženosti suncu, uz izbjegavanje razdoblja kada je UV zračenje najintenzivnije i štetno za kožu.

S obzirom na suvremeni stil života i boravak u zatvorenom prostoru, česta je pojava nedostatak vitamina D, koji dobivamo iz sunčeve svjetlosti i određenih namirnica.

Posljedica je slabljenje kostiju – rahitis kod djece i osteoporoza kod odraslih. Također, manjak vitamina D slabi imunosni sustav te može uzrokovati kardiovaskularne bolesti, depresiju, dijabetes i multiplu sklerozu. Brojna istraživanja nedostatka vitamina D povezuju i s određenim vrstama raka.

Kao regulator imunosnog sustava, vitamin D je apsolutno neophodan za dobro zdravlje.