Hrvatska nema usvojen akcijski plan za prilagodbu klimatskim promjenama i ne provodi mjere sustavno, a institucije nisu koordinirane, jedan je od glavnih zaključaka Državnog ureda za reviziju o Prilagodbi klimatskim promjenama u Hrvatskoj.

Državni ured za reviziju objavio je 24. veljače 2025. Izvješće o učinkovitosti prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Ključni nalazi pokazuju nedostatak sveobuhvatnog zakonodavnog i institucionalnog okvira za prilagodbu klimatskim promjenama. To znači da je planiranje neučinkovito pa su takve i provedbe mjera prilagodbe. Nemamo razvijen sustav praćenja, evaluacije i izvještavanja o provedenim mjerama.

Preporuke Državnog ureda za reviziju su jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, stručnim kadrom, umjesto politički imenovanim. Uspostavu jasnog zakonodavnog okvira te razvoj sustava praćenja i izvješćivanja o mjerama prilagodbe. Mjesec dana kasnije, u ožujku ove godine Europska komisija ponovno je poslala Hrvatskoj “obrazloženo mišljenje“, jer nije dostavila ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) u zakonskom roku (30. lipnja 2024.). Obrazloženo mišljenje je korak u pravnoj proceduri Europske unije, nakon kojega može doći do podizanja tužbe pred Sudom EU ako Hrvatska u roku od dva mjeseca ne ispravi stanje.

Podsjetimo, Hrvatska je dosad dvaput primila službene opomene od Europske komisije zbog kašnjenja u dostavi ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Prvi put, u studenom 2024., Europska komisija poslala je službene opomene 13 država članica, uključujući Hrvatsku, koje nisu dostavile svoje konačne ažurirane NECP-ove do roka 30. lipnja 2024. Potom je u ožujku 2025. Komisija uputila obrazložena mišljenja (drugi korak u postupku povrede prava EU-a) pet država članica: Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Ove zemlje sada imaju dva mjeseca da isprave situaciju i dostave svoje ažurirane NECP-ove, inače Komisija može uputiti predmet protiv njih Sudu Europske unije.

Iako se EK ne referira na izvješće državne revizije u svom obrazloženom mišljenju te ove dvije stvari nisu međusobno izravno povezane, ovdje ćemo ih povezati kako bismo pokazali da su uzroci opomene EK vidljivi iz rezultata državne revizije o prilagodbi klimatskim promjenama. Nalazi revizije jasno ukazuju na razloge zbog kojih NECP nije ažuriran na vrijeme. Primarno to su slaba institucionalna koordinacija; neučinkovito planiranje, implementacija, nepostojanje analitičkih alata, javnog savjetovanja i sustava za praćenje, tj. sve što se u NECP-u mora imati.

Što kaže Državni ured za reviziju o hrvatskoj prilagodbi klimatskim promjenama?

Hrvatska nema usvojen akcijski plan za prilagodbu klimatskim promjenama s mjerama, nositeljima, rokovima, pokazateljima, financiranjem. Plan nije donesen iako je zakonski rok bio do lipnja 2021. Zbog toga se mjere ne mogu provoditi  sustavno.

Institucije nisu koordinirane na državnoj i lokalnoj razini te nije uspostavljeno predviđeno međuresorno tijelo za upravljanje klimatskim politikama.

Nedostaje prikupljanje podataka, a javnost i ranjive skupine nisu uključene u procese donošenja odluka. Ne postoji sveobuhvatni zakonodavni ni institucionalni okvir za prilagodbu klimatskim promjenama.

Planiranje je neučinkovito, kao i provedba mjera. Nema sustava praćenja, evaluacije i izvješćivanja o provedenim mjerama. Javnost i dionici nisu informirani o provedbi zbog nepostojanja sustava praćenja.

Revizija preporučuje jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, uspostavu jasnog zakonodavnog okvira te razvoj sustava praćenja i izvješćivanja o mjerama prilagodbe. Nadalje, revizija prepoznaje da najranjivije skupine nisu identificirane ni uključene u proces odlučivanja o mjerama prilagodbe.

Neispunjeni zahtjevi Europske komisije za ažuriranjem NECP-ova

Osim kašnjenja s rokom predaje i izostankom javnog savjetovanja, EK smatra da su Nacionalne mete ostale preniske u odnosu na nove EU ciljeve. Na primjer, udio OIE je 42,5 posto, umjesto da bude barem 44 posto. Ambicije za provedbu mjera uštede energije nisu dovoljno pojačane. Plan sadrži samo djelomične ciljeve (nije ažurirana dugoročna strategija obnove zgrada).

Nema jasno definiranih nacionalnih ciljeva i ulaganja u istraživanja i inovacije za čiste tehnologije. Nisu postavljeni pokazatelji konkurentnosti. Nedostaju konkretni ciljevi za fleksibilnost mreže (ponuda-potražnja, skladištenje, solarni paneli…) i analiza energetskog siromaštva u kućanstvima.

Nema sveobuhvatne analize socijalnih učinaka tranzicije ni mjera za ublažavanje tih učinaka; plan također nije usklađen s Teritorijalnim planom pravedne tranzicije za Istru jer odgađa predviđeno izbacivanje ugljena, piše Društvo za oblikovanje održivog razvoja DOOR.

Nedovoljno su razrađene politike prilagodbe u sklopu NECP-a, EK traži jasniji plan kako će se država prilagoditi klimatskim promjenama, što uključuje dovršetak strategije i/ili akcijskog plana.

Iz svega je jasno da se prigovori državne revizije i Europske komisije poklapaju. Problemi Republike Hrvatske u prilagodbi klimatskim promjenama sada su jasno prepoznati – idući korak je njihovo sustavno otklanjanje.