#održivost
Europski put ka održivijem transportu, a time i održivijem turizmu
Novoimenovani povjerenik Europske unije za promet ističe kako su prijevoz i turizam dva ključna stupa održive konkurentnosti bloka te smatra da je važno poboljšanje željezničke infrastrukture.
Unija je namijenila značajan iznos za ulaganja u željezničke projekte, a nudi i program DiscoverEU kojim mlade potiče na putovanja vlakom.
Novoimenovani povjerenik Europske unije za održivi promet i turizam, Apostolos Tzitzikostas, nakon trosatnog saslušanja s TRAN odborom Europskog parlamenta početkom studenoga, službeno je potvrđen na petogodišnji mandat.
Budući povjerenik podržava stavove predsjednice Komisije Ursule von der Leyen koja smatra da bi elektromobilnost trebala dugoročno smanjiti emisije iz prometnog sektora. Izjavio je i kako će podržati mjere Zelenog plana za cestovni, zračni, pomorski i željeznički promet, no u detalje nije ulazio.
Održivi turizam
Govoreći o značaju turizma, Tzitzikostas je istaknuo kako je Europa vodeća svjetska turistička destinacija te da je turizam glavni pokretač gospodarskog rasta, zapošljavanja i društvene kohezije regije.
“Naš je cilj poboljšati održivost turizma kako bismo osigurali njegov kontinuirani razvoj i privlačnost”, naveo je ističući da je Europa dom za više od tri milijuna aktivnih malih i srednjih turističkih poduzeća, od kojih su mnoga obiteljska te djeluju u sektorima kao što su ugostiteljstvo, usluge putovanja i transport.
Iznio je planove za suradnju s lokalnim vlastima na izradi sveobuhvatne strategije za održivi turizam, s fokusom na potporu poduzećima, zaštitu okoliša i dobrobit zajednica.
Što se tiče financiranja za tvrtke u turističkom sektoru od strane Unije koje trenutno iznosi 15 milijardi eura, Tzitzikostas je obećao zagovarati povećanje proračuna i olakšati pristup pojednostavljivanjem procedura.
Svoje obraćanje je zaključio osvrtom na poziv predsjednice Europske komisije na novi plan za održivu konkurentnost, ističući da su “prijevoz i turizam dva ključna stupa”.
Međueuropska prometna mreža
Središnja točka njegova govora bila je Međueuropska prometna mreža koja obuhvaća preko 243.000 kilometara brze željeznice. Kazao je da je poboljšanje željezničke infrastrukture ključno zbog ekoloških prednosti i naglasio pozicioniranje vlakova kao središnjeg elementa u europskom prometnom sustavu.
Najavio je planove uvođenja sveobuhvatne inicijative za povezivanje prijestolnica i velikih europskih gradova sljedeće godine, s ciljem jačanja ukupne željezničke povezanosti i osiguravanja da niti jedna regija ne bude isključena. Smatra kako bi dovršenje mreže olakšalo bolju integraciju država članica i poduprlo buduća proširenja koja uključuju Ukrajinu, Moldaviju i zapadni Balkan.
Otkrio je i planove o digitalnom rezervacijskom sustavu za putovanje vlakom te najavio da će do 2025. biti dostupan jedinstveni sustav kupovine karata koji će putnicima u jednoj transakciji omogućiti kombiniranje različitih načina prijevoza, poput zrakoplova i željeznice.
Rail Europe se širi u Hrvatsku
Nedavno je objavljeno kako Rail Europe (globalna tehnološka tvrtka za putovanja i brend za rezerviranje vlakova u Europi) proširuje B2B mrežu u Hrvatsku čime poboljšava povezanost srednje i istočne Europe. Ovaj strateški potez putničkim agencijama omogućava rezervaciju putovanja u i iz Hrvatske koristeći ÖBB međunarodne usluge.
Budući da je Hrvatska sada dio portfelja, Rail Europe nudi besprijekorno iskustvo putovanja željeznicom diljem regije, omogućujući putnicima da istražuju zadivljujuće krajolike, prekrasne plaže i bogatu kulturnu baštinu zemlje, navode iz tvrtke.
Ovo proširenje također nudi veću fleksibilnost za prekogranična putovanja vlakom, omogućujući istraživanje više odredišta u kontinentalnoj, srednjoj i istočnoj Europi, uključujući ÖBB-ove popularne noćne vlakove.
Kupci se sada, primjerice, mogu jednostavno povezati žele li putovati iz Beča u Split. Ili u Zagreb s Euronightom i iz Pariza, Londona, Amsterdama ili Barcelone, u Zagreb koristeći Rail Europe značajku više inventara.
U Portugalu uveden Green Rail Pass
Portugal je uveo mjesečnu željezničku kartu od 20 eura koja je znatno jeftinija od nekih ekvivalentnih shema u drugim europskim zemljama.
Novu povoljnu mjesečnu kartu najavio je portugalski premijer u kolovozu, a putnicima omogućava korištenje gotovo svih gradskih, regionalnih, međuregionalnih i međugradskih usluga kojima upravlja željeznička tvrtka u državnom vlasništvu. Propusnicu je nedavno odobrilo portugalsko Vijeće ministara.
Nova karta košta manje od pola cijene prethodne neograničene mjesečne propusnice za željeznicu od 49 eura koja je uvedena prošle godine i koja pokriva sve regionalne vlakove. Također je duplo jeftinija od drugih sličnih europskih karata za nacionalni prijevoz poput Deutschlandticket-a koja će 2025. porasti s 49 na 58 eura.
Međutim, vrhunski nagibni Alfa Pendular vlakovi velike brzine neće biti uključeni u ovu ponudu koja ne vrijedi niti za druge oblike javnog prijevoza – poput metroa ili sustava lake željeznice.
Nisu ipak svi zadovoljni idejom koja stoji iza nove željezničke propusnice. Radnička komisija CP-a kaže da će to biti financijska katastrofa za željezničku tvrtku u državnom vlasništvu te kako će otkriti njezin nedostatak kapaciteta da odgovori na očekivano povećanje potražnje.
Portugalski premijer s druge strane uvjerava javnost kako je inicijativa dio šireg plana zelene mobilnosti zemlje koji ima za cilj olakšati korištenje održivog prijevoza.
Što poduzima ostatak Europe?
Njemačka je u travnju prošle godine uvela popularni Deutschlandticket od 49 eura koji putnicima omogućuje neograničeno putovanje unutar mjesec dana na regionalnim uslugama diljem željezničke mreže u zemlji, što je dovelo do značajnog porasta broja putnika u željezničkom prijevozu tijekom prva dva mjeseca nakon pokretanja.
Ovo se smatra najvećom reformom javnog prijevoza u njemačkoj povijesti, no i u ovom se slučaju postavljaju pitanja o dugoročnoj financijskoj isplativosti propusnice. Stoga ne čudi kako će cijena ove karte nagodinu porasti, iako za samo devet eura.
Francuska je ove godine pokrenula mjesečni France Pass, no dostupan je samo građanima Francuske do 27 godina i ne uključuje brze TGV vlakove niti regiju Ile-de-France.
U Austriji je Klimaticket od 1095 eura prihvatljiv u svim javnim prijevozima diljem zemlje tijekom jedne godine. Postoje također snižene cijene za putnike mlađe od 25 i starije od 65 godina, kao i za osobe s invaliditetom. Kome ne treba karta za cijelu zemlju, postoje i regionalne klimatske karte koje vrijede u jednoj ili više pokrajina.
Mađarska nudi sličnu shemu kroz dvije vrste putnih karata. Nacionalna propusnica omogućuje korištenje svih autobusnih i željezničkih linija u državi kojima upravljaju željezničke kompanije MÁV-START, MÁV-HÉV i GYSEV, kao i usluge autobusne kompanije Volánbusz. Košta oko 49 eura za mjesec dana, dok studenti imaju pravo na cijenu sniženu čak 90 posto.
Mađarska je također uvela županijske putne kartice koje omogućuju korištenje autobusnih i željezničkih usluga u jednoj od 19 županija u zemlji za oko 25 eura.
Ulaganja u održivu infrastrukturu
Željeznica sve više dobiva na važnosti što pokazuje i činjenica da Europska unija konstantno ulaže u održivu prometnu infrastrukturu. U srpnju je Europska komisija objavila da će izdvojiti više od 7 milijardi eura za 134 prometna projekta diljem bloka kako bi se olakšalo postizanje klimatskih ciljeva bloka i unaprijedile prometne mreže.
Bespovratna sredstva dodijelit će se iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF), instrumenta za strateška ulaganja u infrastrukturu. Ovo je najveći poziv u okviru trenutnog programa CEF Transport.
Otprilike 83 posto sredstava podržat će projekte koji ostvaruju klimatske ciljeve Unije, poboljšavajući i modernizirajući mrežu željeznica, unutarnjih plovnih putova i pomorskih ruta duž transeuropske prometne (TEN-T) mreže. Željeznički projekti dobit će 80 posto od predviđenih sedam milijardi. Revidirana TEN-T Uredba stupila je na snagu 18. srpnja.
Financirat će se veliki projekti za poboljšanje prekograničnih željezničkih veza duž glavne mreže TEN-T – u baltičkim državama članicama (Rail Baltica), između Francuske i Italije (Lyon-Torino), te između Danske i Njemačke (tunel Fehmarnbelt).
Povratak vlakova na velika vrata
Zahvaljujući brojnim inicijativama, putovanje vlakom u Europi postaje praktičnije i održivije. Stupili su na snagu i novi propisi za TEN-T u cilju poboljšanja željezničke povezanosti i ekološki prihvatljivijih putovanja što znači bolje i učinkovitije željezničke usluge diljem kontinenta.
Akcijski plan za jačanje međugradskih i prekograničnih putničkih željezničkih usluga ključni je dio tih napora. Cilj mu je udvostručiti željeznički promet velikih brzina do 2030. i utrostručiti ga do 2050.
Pokrenut 2021. godine, ovaj plan usmjeren je na uklanjanje prepreka, poboljšanje interoperabilnosti, modernizaciju putničke željezničke infrastrukture i poboljšanje kvalitete usluga u zemljama bloka.
Kako bi dodatno podržala prekogranična putovanja, Europska komisija je najavila potporu za deset pilot projekata za jačanje prekograničnih željezničkih usluga. To će poboljšati željezničke veze među članicama Unije i učiniti putovanje bržim, lakšim i pristupačnijim.
Vrijedi spomenuti i kako mladi putnici imaju koristi od programa DiscoverEU koji im svake godine nudi besplatne karte za istraživanje Europe željeznicom. Program potiče kulturnu razmjenu i ističe ekološke prednosti putovanja vlakom.
Izdvojeno
-
Novoimenovani povjerenik Europske unije za promet ističe kako su prijevoz i turizam dva ključna stupa održive konkurentnosti bloka te smatra da je važno poboljšanje željezničke infrastrukture.
-
Globalni sporazum o plastici, koji se reklamira kao najvažniji ekološki sporazum od Pariškog sporazuma iz 2015., trebao bi se pregovarati u Južnoj Koreji tijekom sljedećeg tjedna.
-
Europska agencija za lijekove (EMA) potvrdila je da istražuje lijek protiv bolova metamizol. Sumnjaju kako je povezan sa slučajevima koji su doveli do smrti pacijenata i stanja u kojem su bijela krvna zrnca ozbiljno oslabljena.
-
Velika mesinska kriza saliniteta koja se dogodila na Mediteranu prije 5.98 i 5.33 milijuna godina pretvorila je Sredozemlje u gigantski slani bazen, a sada napokon znamo kako se to točno dogodilo.
Reci što misliš!