Znanstvenici su ustanovili da je veliki palac na nogama bio zadnji dio koji je evoluirao na ljudskom tijelu, piše BBC

Kako su naši preci počeli hodati na dvije noge, istovremeno su visjeli s drveća držeći se stopalima za grane.

Drugačije su od nas hodali po tlu, ali su se mogli efikasno kretati. Veliki čvrsti palac dao im je učinkovitu snagu za hod i trčanje, kažu stručnjaci u najnovijoj studiji.

Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Znanstvenici su izradili 3D sliku nožnog palca modernih ljudskih srodnika i fosila dalekog pretka, uključujući primate poput majmuna i gorila te ih onda usporedili s palcem modernog čovjeka.

Prikupljene podatke stavili su na evolucijsko stablo, otkrivajući pritom vrijeme i tijek razvoja ljudskog stopala.

Glavna je spoznaja to što je oblik kosti u velikom palcu 'hallux' evoluirao jako kasno u usporedbi s ostalim kostima koje su istraživali.

''Veliki je palac jako važan kod hodanja. U našoj studiji, pokazali smo da se jako dugo nije razvio do moderne strukture u odnosu na ostale prste'', rekao je voditelj studije doktor Peter Fernandez sa sveučilišta Marquette u Milwaukeeju.

Razlog zašto su naši preci ustali i uspravno hodali i dalje je tajna, no postoji puno ideja. Znanstvenici misle da se hodanje razvijalo s vremenom, ili zbog toga što su ruke postale slobodne pa se s njima moglo nešto raditi i nositi ili zato što je promjena klime dovela do gubitka šuma.

Studije poput ove upućuju na to da su naši preci mogli uspravno hodati milijunima godina, no još jako dugo nisu mogli hodati baš poput modernog čovjeka.

Uz ostale radove, novo istraživanje potvrđuje i kako su rani ljudi koristili noge kako bi uzimali predmete, prenosi BBC.