Tijekom njezina postojanja lomila su se koplja oko vjerodostojnosti enciklopedije, no to nije nimalo većeg utjecaja na činjenicu da je svakim danom posjećuje sve veći broj ljudi

Ljudska želja za sakupljanjem informacija na jednom mjestu stara je tisućama godina, a predivan povijesni primjer je Aleksandrijska knjižnica. Kroz stoljeća su izrađene mnoge enciklopedije, no tek je digitalno doba pružilo alate za jednostavno pretraživanje velike količine informacija.

Tijekom 90-ih godina etabliranu Enciklopediju Britanicu ozbiljno je ugrozio Microsoftov projekt Encarta, čisto zbog toga što su informacije u Encarti dolazile na CD mediju koji se lako pretraživao na računalu.

Otprilike u isto to vrijeme rodile su se prve ideje o enciklopediji na internetu.

Prvi projekt u tom smjeru pojavio se tek na kraju prošlog stoljeća jer se čekao tehnički napredak interneta u smislu dostupnosti i brzina prijenosa. Tada su pokrenuta dva projekta: Nupedia i GNUpedia. Nupedia je djelo Jimmy Walesa, kreatora Wikipedije koji je Nupediju planirao puniti člancima stručnjaka za pojedina područja i sadržaj davati na uvid posjetiteljima besplatno.

Nažalost, punjenje sadržajem nije išlo kako treba, pa je u prvoj godini na Nupediju stavljeno tek 12 članaka. Wales se tada upoznao s konceptom Wiki te je 15. siječnja 2001. godine pokrenuo Wikipediju kao projekt koji bi trebao pomoći popuniti Nupediju sadržajem.

Stvari se nisu razvijale kako je Wales planirao. Enciklopedija u kojoj su svi mogli sudjelovati brzo je dobivala na popularnosti, a ostali slični projekti gubili su popularnost i na kraju se ugasili.

Godine 2001. Wikipedia je imala prvo pojavljivanje u jednom mainstream mediju, New York Timesu, što je vrlo pozitivno utjecalo na popularnost ovog servisa. Enciklopedija u koju su sadržaje mogu unositi svi posjetitelji svoje je širenje bazirala upravo na popularnosti.

Vrlo brzo su se počele otvarati verzije Wikipedije na drugim jezicima. U siječnju 2004. godine 90 posto svih članaka na Wikipediji bilo je na engleskom, a u 2007. godini manje ih je od polovice pisano na engleskom jeziku. Danas Wikipedia broji 17 milijuna članaka (3,5 milijuna na engleskom jeziku). Postoji čak 257 aktivnih edicija Wikipedija na raznim jezicima svijeta i informacije u njoj traži 365 milijuna posjetitelja.

Politika Wikipedije jest takva da se članci moraju pisati s neutralnim stavom i sadržavati provjerene informacije, no to nije uvijek bio slučaj. Često puta su informacije sumnjive kvalitete, pa čak i propaganda pronalazili put do članaka u enciklopediji.

Kroz godine se sustav provjere unesenih informacija poboljšavao, pa sada Wikipedia tvrdi da ima postotak pogrešaka blizak onima 'pravih' enciklopedija poput Britanike jer tko bilježi, taj i pogriješi. Kvaliteta Wikipedijina pristupa jest što greške bivaju brzo uočene i popravljene.

U ovim trenucima Wales i društvo imaju više razloga za slavlje jer, osim što obilježavaju deset godina njihova vrlo uspješnog projekta, Wikipedia je i ove godine uspjela sakupiti novac potreban za financiranje projekta od svojih posjetitelja osiguravši si na taj način neovisnost na još neko vrijeme.